Pariz je drugu noć zaredom izgledao kao grad nad kojim su vlasti izgubile kontrolu. Dok su stanovnici pokušavali zaštititi svoje domove i imovinu, skupine izgrednika razbijale su izloge, provaljivale u trgovine i sukobljavale se s policijom. Na meti nisu bile samo luksuzne prodavaonice i trgovački centri, nego i male kvartovske trgovine. U pojedinim dijelovima francuske prijestolnice nasilje se približilo samim ulazima u stambene zgrade, a zabilježeni su i slučajevi krađe policijskih palica.

Kako izvještava francuski Le Figaro, tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak, 18. na 19. listopada, jedan od posebno uznemirujućih prizora bila je opsada stambene zgrade. Stanovnici su se našli u situaciji u kojoj se nasilje više nije odvijalo samo na velikim trgovima i prometnicama, nego praktički pred njihovim kućnim vratima. Iako su na ulice bile raspoređene specijalne policijske jedinice CRS, nisu uspjele spriječiti sve napade ni zaustaviti sve skupine koje su se kretale gradom.

Neredi su se tijekom večeri širili različitim dijelovima Pariza. Među najpogođenijim područjima bili su Belleville, okolica ulice Étienne Marcel te veliki trgovački i prometni kompleks Châtelet–Les Halles, jedno od najprometnijih mjesta u francuskoj prijestolnici. Izgrednici su iskorištavali brojne prolaze, okolne ulice i gusto izgrađene gradske četvrti kako bi se udaljili od policijskih snaga i nastavili s pljačkama na drugim lokacijama.

Pljačka, suzavci, vodeni topovi

Sve je počelo dan ranije, tijekom velikih prosvjeda održanih 17. listopada zbog rastućih životnih troškova, nezadovoljstva javnim službama i sve težih ekonomskih prilika. Iako je velik dio prosvjednika mirno izražavao nezadovoljstvo, okupljanja su na više mjesta prerasla u nasilje. U Parizu su razbijani izlozi i paljeni automobili, a slične scene zabilježene su u Marseilleu, Lyonu, Bordeauxu i drugim francuskim gradovima.

Za mnoge stanovnike najšokantniji je bio način na koji su se napadi odvijali. U jednoj ulici policija je pokušavala rastjerati izgrednike, dok su se samo nekoliko stotina metara dalje razbijali izlozi i odnosila roba. Pojedine skupine bile su odjevene u crno, s kapuljačama i maskama preko lica. Kretale su se brzo, a nakon policijskih intervencija ponovno okupljale u susjednim ulicama. U blizini bulevara Sébastopol policajce su gađali staklenim bocama, dok su oko trga République podizane i paljene barikade.

PARIZ U PLAMENU BOJNO POLJE FRANCUSKA Dok oni večeraju, grad gori. Pljačkaju Lacoste i Ray Ban

Posebno su stradale trgovine. Na poznatoj robnoj kući BHV Marais razbijena su ulazna vrata, a pljačkaši su prodrli u unutrašnjost. Oštećena je i optičarska trgovina u blizini Centra Pompidou, dok je u Bellevilleu opljačkana trgovina elektroničkom opremom Darty. Prema podacima pariške policijske prefekture, tijekom nedjelje zabilježena je pljačka najmanje pet trgovina, a uhićeno je 108 osoba, od kojih 66 tijekom večeri, piše Le Parisien. 

Policija je na pojedinim lokacijama koristila suzavac i vodene topove. Na trg République poslana je i specijalizirana postrojba CRS 8, posebno obučena za suzbijanje nasilnih gradskih nereda. Međutim, ni njezino raspoređivanje nije značilo kraj sukoba.

Elitna jedinica CRS 8

Formirana u srpnju 2021. godine, jedinica CRS 8 zamišljena je kao snaga za brzu intervenciju u situacijama visokog rizika. Smještena je u Bièvresu pored Pariza, gdje dijeli bazu s poznatom elitnom jedinicom Raid. Stvorena je na inicijativu ravnatelja nacionalne policije kako bi se suzbilo urbano nasilje i trgovina drogom. Njezina glavna prednost je mobilnost, jer 200 policajaca može biti raspoređeno unutar 15 minuta na bilo koju kriznu točku.

Radni ritam iznimno je naporan, što potvrđuje podatak da pripadnici rade osam dana u dežurstvu od 24 sata, nakon čega slijedi šest dana odmora. Proces selekcije rigorozan je i uključuje testove izdržljivosti, pucanja i poligon s preprekama. Samo najspremniji prolaze, pa su tako tijekom 2023. godine od devedeset i pet prijavljenih kandidata odabrana samo dvadeset i dva.

Odabrani kandidati, deseci njih čak odustaju tijekom prve godine zbog ogromnog pritiska i zahtjevnog rasporeda. Zbog toga se jedinica sastoji isključivo od vrhunski obučenih profesionalaca koji moraju biti spremni na akciju u svakom trenutku dana ili noći.

Za razliku od tradicionalnih policijskih snaga koje u kordonima čekaju prosvjednike, CRS 8 koristi vojne taktike kako bi iznenadio i opkolio izgrednike. Pripadnici u svakom trenutku nose najmanje 23 kilograma opreme. Uz to, ponekad koriste i balistički štit težak 18 kilograma namijenjen situacijama masovnih pucnjava.

Njihov arsenal uključuje najnoviju verziju jurišne puške HK G36K, oružje koje je francuska policija preuzela nakon terorističkih napada kako bi povećala vatrenu moć. Standardni pištolj je Sig Sauer SP2022 od devet milimetara, a za kontrolu mase koriste Penn Arms bacač granata koji može ispaliti do šest patrona suzavca u četiri sekunde.

KRIZA STANOVANJA Zašto Europa gori? Plaće premale, stanovi skupi, a mladi više ne žele šutjeti

Uz vatreno oružje, oslanjaju se na modernu tehnologiju komunikacije i zaštite. Koriste zaobljene polikarbonatne štitove koji im omogućuju veću pokretljivost u ofenzivnim akcijama te Tetrapol komunikacijski sustav za sigurnu razmjenu podataka. Također, opremljeni su GM2L pirotehničkim granatama koje proizvode prasak od 160 decibela i ispuštaju suzavac, ali ne sadrže eksploziv.

Naoružanje CRS 8

Pripadnici ove jedinice nedavno su raspoređeni na ulice Pariza tijekom napetih prosvjeda. Nakon što su izbili sukobi i pljačke u sektorima Halles i Madeleine, CRS 8 je hitno pozvan kako bi pomogao redovnim snagama u uspostavljanju kontrole nad situacijom. Tijekom 2025. godine sudjelovali su u 61 ciljanoj operaciji, od kojih su mnoge bile usmjerene protiv narko bandi. Prije toga, intervenirali su u Marseilleu zbog ubojstava povezanih s drogom, a slani su i na Martinik uslijed prosvjeda zbog visokih troškova života.

Uspjeh ovog modela potaknuo je ministarstvo unutarnjih poslova na osnivanje dodatnih jedinica nove generacije širom zemlje. Krajem 2023. godine osnovane su tri nove formacije u Marseilleu, Saint-Herblainu i Chassieuju. Posljednja u nizu, jedinica CRS 84, postala je operativna u srpnju 2024. godine u Montaubanu, čime je Francuska dodatno ojačala svoje kapacitete za brzo suzbijanje uličnih nemira.

Upravo je nemoć običnih policijskih jedinica, ne CRS 8, jedan od ključnih problema na koji upozorava Le Figaro, opisujući drugu noć razornih nereda u Parizu. Policijske snage bile su prisutne na brojnim lokacijama, ali istodobni napadi na različitim dijelovima grada otežavali su im djelovanje. Dok su policajci pokušavali uspostaviti red na jednom mjestu, nasilje bi izbilo na drugome. Krađa policijskih palica i napadi na stambene objekte dodatno su pokazali koliko se situacija udaljila od prvotnih prosvjeda protiv skupoće.

Koliko je stanje postalo ozbiljno, pokazuje i upozorenje gradonačelnika središnjih pariških četvrti Ariela Weila, koji je trgovcima savjetovao da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se zaštitili, uključujući zatvaranje lokala. Policijske snage, objasnio je, bile su iznimno opterećene.

Macron odbio ostavku ministra

Pariz je pritom pružao gotovo nestvarnu sliku. Dok su jedni trčali ulicama s ukradenom robom, drugi su sjedili na terasama kafića i pili piće. Turisti su promatrali policijske intervencije, a u pojedinim ulicama ljudi su morali prekrivati nos i usta kako bi se zaštitili od suzavca. Normalan nedjeljni život odvijao se gotovo usporedno s nasiljem.

Političke posljedice nereda već potresaju francusku vlast. Predsjednik Emmanuel Macron osudio je nasilje i najavio kažnjavanje odgovornih, ali istodobno priznao da nezadovoljstvo građana zbog životnih troškova i stanja javnih službi zahtijeva politički odgovor. Njegov ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez suočio se s kritikama zbog propusta u osiguravanju reda, a Macron je odbio njegovu ponudu ostavke.

Francuska se tako našla pred dvostrukom krizom. S jedne strane suočena je s dubokim socijalnim nezadovoljstvom, a s druge s nasiljem koje sve teže može kontrolirati. Prosvjedi koji su trebali upozoriti na probleme svakodnevnog života pretvorili su se u ozbiljan sigurnosni izazov.

Za stanovnike napadnutih četvrti, međutim, političke rasprave imaju znatno manje značenje od jednostavnog pitanja: može li im država zajamčiti sigurnost u vlastitim domovima?