Vesna Škare Ožbolt, nekadašnja savjetnica predsjednika Franje Tuđmana za odnose s medijima, prisjetila se dramatičnih događaja iz 1991. godine, u vrijeme opsade i pada Vukovara. U razgovoru za Telegramov podcast Prvi glas govorila je o komunikaciji državnog vrha s opkoljenim gradom, razgovorima s ravnateljicom vukovarske bolnice Vesnom Bosanac, Franji Tuđmanu koji je, prema njezinim riječima, pokušao osobno doći do Vukovara te okolnostima u kojima su posljednji zapovjednici obrane grada poslije rata bili izloženi teškim optužbama. Otkrila je i kako je predsjednik reagirao kad je doznao da je hrvatska strana potvrdila informaciju o padu grada.
Bitku za Vukovar usporedila je s biblijskim sukobom Davida i Golijata. S jedne strane bili su hrvatski branitelji, često slabo naoružani i bez odgovarajuće vojne obuke, a s druge Jugoslavenska narodna armija, koju je opisala kao jednu od najmoćnijih vojnih sila tadašnjeg svijeta. Posebno joj je u sjećanju ostao jedan noćni telefonski razgovor s Vesnom Bosanac, ravnateljicom vukovarske bolnice. Linija je funkcionirala i u najtežim trenucima opsade, ali Škare Ožbolt tvrdi da za to postoji vrlo neugodno objašnjenje.
- JNA je namjerno tu liniju držala otvorenom kako bi mogli čuti što oni govore - rekla je, dodajući da je i sama bila svjesna da se njezini razgovori prisluškuju.
Još su strašniji bili zvukovi koje je tijekom razgovora čula iz opkoljenog grada.
- Stalno je ono 'dum dum dum', ja kažem, što je to? Kaže: 'pa bubaju'. Tako je ona po slavonski govorila: 'pa to bubaju'. Ja kažem, što bubaju? Pa to padaju granate. Dakle cijelu noć, cijeli dan, to je trebalo izdržati, tri mjeseca - ispričala je Škare Ožbolt.
'Koji idiot je rekao da je Vukovar pao?'
Posebno zanimljiv dio njezina svjedočanstva odnosi se na trenutak kada je objavljena vijest o padu Vukovara. Prema njezinim riječima, Reuters je prvi izvijestio da je grad pao, a novinar agencije nakon toga je nazvao tadašnje Ministarstvo informiranja. Na poziv je odgovorio Krešimir Macan, tada glasnogovornik ministarstva, koji je informaciju potvrdio.
- On je, s obzirom na to da je već vidio tu informaciju, samo potvrdio, ne pitajući nikoga. Mene je predsjednik zvao negdje u tri sata i pitao: 'Koji idiot je rekao da je Vukovar pao?' - prisjetila se.
Nakon razgovora s Tuđmanom nazvala je Ministarstvo informiranja kako bi doznala što se dogodilo.
- Krešo je rekao: 'Pa dobro, šta, Vukovar je pao, to treba reći.' Onda smo se svi posvađali. Iako je bila grozna činjenica da je Vukovar pao, to nije trebalo priznati - rekla je.
Događaje koji su uslijedili opisala je kao iznimno teške. Posebno se osvrnula na odvođenje ranjenika nakon pada grada i nemoć međunarodnih organizacija da spriječe zločine.
- Ništa to nije imalo nikakvu ulogu, dakle ti ljudi su bili odvedeni na stratište - rekla je, govoreći o prisutnosti predstavnika Crvenog križa i Ujedinjenih naroda.
Tuđman je pokušao ući u Vukovar
Prema svjedočanstvu Vesne Škare Ožbolt, Franjo Tuđman krajem kolovoza ili početkom rujna 1991. godine osobno je pokušao doći u Vukovar. U grad su tada još vodili improvizirani putovi kroz kukuruzišta kojima su dopremani oružje i druge potrepštine, a ljudi su njima pokušavali ulaziti u opkoljeni grad i izlaziti iz njega. Tuđman je, tvrdi njegova bivša savjetnica, s uskim krugom suradnika stigao do predgrađa Vukovara. No predsjednikova služba sigurnosti nije dopustila nastavak putovanja jer se procjenjivalo da bi, ako jednom uđe u grad, njegov povratak mogao postati nemoguć. Škare Ožbolt naglasila je da su branitelji u takvim okolnostima pokazali iznimnu hrabrost.
- Tamo su obični ljudi postajali veliki ljudi, heroji, jer su se snalazili na svakojake načine. Nisu to bili vojno izučeni ljudi. Bilo je i onih koji su bili vojno izučeni, ali bilo je onih, najveći dio, koji je branio domovinu srcem. Sjetimo se branitelja koji su tenkove uništavali praktički ni s čim - rekla je. Takav otpor opisala je kao rezultat improvizacije, iznimne energije i spremnosti ljudi da brane vlastite domove.
Je li Zagreb mogao poslati više oružja?
Jedno od pitanja koje se postavlja već 35 godina jest je li Vukovar mogao biti bolje naoružan i je li hrvatski politički i vojni vrh učinio sve što je mogao kako bi pomogao opkoljenom gradu. O tome je godinama govorio i Branko Borković, poznat kao Mladi Jastreb, posljednji zapovjednik obrane Vukovara. Škare Ožbolt odbacuje tvrdnje da se gradu namjerno uskraćivala pomoć.
- Slalo se sve što se imalo - poručila je. Podsjetila je da je Hrvatska 1991. bila tek u procesu organiziranja vlastitih oružanih snaga, dok je na snazi bio embargo na uvoz oružja. U isto vrijeme postojale su različite dragovoljačke postrojbe koje su se tek postupno povezivale u jedinstveni obrambeni sustav.
- Bile su Zenge, dobrovoljci, HOS-ovci, samoorganiziranje - rekla je i naglasila kako su se tek poslije stvarale organizacijske i materijalne pretpostavke za velike vojne operacije.
- Tek smo se 1994. godine toliko uspjeli naoružati, usprkos embargu na uvoz oružja, da smo onda poduzeli i vojne akcije 1995. godine, Bljesak i Oluju - dodala je.
Govoreći o samoj obrani Vukovara, osvrnula se i na probleme u zapovjednoj strukturi, odlaske pojedinih zapovjednika i okolnosti koje su, prema njezinoj procjeni, dodatno oslabile obranu.
- Sve što se kasnije događalo i sa samim zapovjednicima, oni koji su otišli i oni koji su ostali… obrana Vukovara je na neki način bila bitno oslabljena, ali ljudi su se borili za svaku kuću i to se iz onih podataka i svjedočenja jasno vidi - naglasila je.
U razgovoru za Telegram Škare Ožbolt osvrnula se i na događaje koji su prethodili raspadu Jugoslavije, posebno na pregovore republičkih vodstava o njezinu budućem ustroju. Prema njezinu tumačenju, Franjo Tuđman i slovenski predsjednik Milan Kučan zalagali su se za konfederalni model, dok su Slobodan Milošević i crnogorski predsjednik Momir Bulatović zahtijevali čvrstu federaciju. Makedonski predsjednik Kiro Gligorov i bosanskohercegovački predsjednik Alija Izetbegović ostali su između ta dva bloka.
- Onda vam je rezultat tih glasovanja po Republikama bio 2-2-2. Da su, naprimjer, Izetbegović i Kiro Gligorov bili na strani Hrvatske i Slovenije, bilo bi 4-2. Pitanje je bi li se JNA baš tako se usudila otvorenu napasti prvo Sloveniju, onda Hrvatsku, u kojoj je napravila darmar, dakle počinila strašne zločine - rekla je.
Smatra da bi drukčiji odnos snaga među republikama možda promijenio i kasniji razvoj događaja. Kritizirala je i stavove dijela međunarodne zajednice koji je dugo inzistirao na očuvanju Jugoslavije. Posebno je spomenula američkog diplomata Warrena Zimmermanna, tvrdeći da je njegova verbalna potpora očuvanju zajedničke države mogla biti protumačena kao signal Miloševiću i JNA. To je njezino političko tumačenje tadašnjih događaja, a ne dokaz da su zapadne države odobrile agresiju.
Škare Ožbolt podsjetila je i na djelovanje Badinterove komisije, arbitražnog tijela osnovanog u sklopu Mirovne konferencije o Jugoslaviji. Njezina su mišljenja imala važnu ulogu u procesu međunarodnog priznanja bivših jugoslavenskih republika i određivanju načela prema kojima se njihove dotadašnje republičke granice trebaju tretirati kao međunarodne.
- Rekla bih da je Vukovar bio prekretnica - zaključila je govoreći o promjeni međunarodnog odnosa prema Hrvatskoj.
Posebno osjetljiva tema razgovora bilo je djelovanje takozvane Manolićeve komisije, koja je nakon pada Vukovara teško teretila zapovjednike obrane Milu Dedakovića, poznatog kao Stari Jastreb, i Branka Borkovića, Mladog Jastreba. Na pitanje je li predsjednik Tuđman znao za izvješće te komisije, Škare Ožbolt odgovorila je da su informacije u pravilu dolazile do predsjednika, ali da je pitanje je li ih dobivao pravodobno. Podsjetila je da je Hrvatska tada bila mlada država u kojoj su, prema njezinim riječima, djelovale različite obavještajne i kontraobavještajne strukture.
- Sjetimo se operacije RAM, specijalnih operacija Jugoslavenske vojske, Labrador i nekih drugih. Dakle sve je to djelo protiv Hrvatske - rekla je. Ocijenila je da su dvojica zapovjednika obrane Vukovara bila nepravedno izložena optužbama i sumnjama.
- Stari Jastreb, mladi Jastreb mislim da nepotrebno platili cijenu podmetanja i koječega, što je ta komisija na kraju napravila, ali kasnije se to na neki način izbrisalo, anuliralo. Međutim, taj gorak okus naravno da je ostao - rekla je Škare Ožbolt.
Prema njezinu tumačenju, u ratnim okolnostima bilo je mnogo pokušaja podmetanja, manipuliranja informacijama i međusobnog diskreditiranja pojedinaca. Takve su operacije, smatra, dodatno destabilizirale ionako teško stanje u Hrvatskoj.
- Bilo je tu još… pa i pad Bosanske Posavine isto tako. Imate više tih situacija i komisija, svemu i svačemu je bila izvrnuta ta naša mlada država. Nekako sve što se tada dogodilo bio je rezultat i onog početnog organiziranja i početnih slabosti, tako da su pojedinci doista platili gadnu cijenu - rekla je.
Je li Vukovar bio izdan i zamijenjen za Hercegovinu?
Škare Ožbolt osvrnula se i na jednu od najkontroverznijih tvrdnji koje već desetljećima prate priču o Vukovaru: da je hrvatski politički vrh namjerno prepustio grad kako bi u pozadini ostvario političke ili teritorijalne dogovore. Prema njezinu mišljenju, priče da je Zagreb izdao Vukovar ili da je grad na neki način zamijenjen za dio Hercegovine bile su dio specijalnog rata i širenja dezinformacija. U isti kontekst smješta i tvrdnje o Tuđmanovu i Miloševićevu dogovoru o podjeli Bosne i Hercegovine.
- Apsolutno, da. Isto kao što je bila dijelom specijalnog rata i priča o podjeli Bosne, da su Tuđman i Milošević dijelili Bosnu. Te su teze došle upravo iz krugova političara i država koje su ostale suzdržane kada je trebalo rješavati pitanje uređenja Jugoslavije nakon demokratskih promjena - izjavila je.
Bivša Tuđmanova savjetnica smatra da je u ratnom razdoblju širenje glasina i dezinformacija bilo iznimno učinkovito.
- Kažem, bilo je puno specijalnih operacija koje su bile u funkciji dezinformacija. Tada nije bilo umjetne inteligencije, ali te glasine i lažne vijesti djelovale su poput umjetne inteligencije danas. Vrlo, vrlo efikasne i nevjerojatno moćne. Sjetite se samo Reutersa i lažne priče da su Hrvati pobili ne znam koliko djece. A to su podmetnuli Srbi - rekla je Škare Ožbolt. Time se, prema njezinu tumačenju, nastojalo utjecati na međunarodnu javnost i stvoriti drukčiju sliku o agresiji na Hrvatsku.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
kerovi ga popoišali i posrali
govno izdajničko, več tada je izdao Hrvatsku. Doći do Vukovara i onda se usrat u gaće ko zadnji govnar i vratit u Zagreb. Šta se čudite onda što plenković za svaki kurac nekog tuži i viče da mu je život ... prikaži još! u opasnosti. Sve su to govna izdajnička.
Ova flundra laže to ne bi pas s maslom proguto , zato što je ona eto bila u to vrijeme visoko pozicionirana , sva važna i dan danas,,,,