Dan antifašističke borbe za vrijeme Jugoslavije uopće nije postojao kao blagdan već ga je uveo Franjo Tuđman kako bi Hrvatskoj pridao prvenstvo u antifašističkom ustanku. Naime, za vrijeme komunizma i Jugoslavije kao Dan ustanka (Dan borca) na jugoslavenskoj razini obilježavao se 4. srpnja (baš kao i američki Independence Day), u povodu službenog poziva KPJ upućenog narodima Jugoslavije na ustanak protiv Nijemaca i Talijana, a kao Dan ustanka u Hrvatskoj slavio se 27. srpnja, kad je, 1941. godine, došlo do više nego kontroverznih događaja u Srbu, piše novi Express u tiskanom izdanju.

Franjo Tuđman smatrao je, pak, da su jugoslavenske vlasti namjerno ignorirale činjenicu kako se prvi partizanski odred na području Jugoslavije okupio baš u Hrvatskoj, kraj Siska, 22. lipnja 1941. godine. Kako bi naglasio antifašistički imidž Hrvatske, što je bilo važno i zbog međunarodnog položaja naše zemlje, predsjednik Tuđman odlučio je da se 22. lipnja u Hrvatskoj obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Za bolje razumijevanje važnosti tog dana, treba se vratiti u prošlost i objasniti što se dogodilo 22. lipnja 1941. godine, radi kojeg se taj dan obilježava kao Dan antifašističke borbe.

U Hrvatskoj se 22. lipnja obilježava Dan antifašističke borbe u spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda. Nacistička Njemačka ujutro 22. lipnja 1941. napala je Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Tim napadom poništen je pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između te dvije sile.  Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti te su se iz grada povukli u okolicu - najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu pokraj Siska. 

Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred te on od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici. Hrvatski antifašisti pozivom na borbu protiv fašističke okupacije zemlje 22. lipnja 1941. u Brezovici započeli su četverogodišnju borbu za narodnu slobodu i socijalna prava. Odred je tada imao 77 boraca, predvodili su ga zapovjednik Vlado Janić Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području. 

Cijeli tekst o Danu antifašističke borbe možete pročitati OVDJE.