''Oluja je simbol junaštva, a tajna te pobjede je u našim ljudima. Ponosan sam što sam bio sudionik tih događaja“, rekao je to današnji ministar obrane RH general Damir Krstičević. I dok smo ga danas mogli vidjeti na Kninskoj tvrđavi na središnjem obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice oslobodilačke Vojno redarstvene operacije Oluja, u društvu državnog vrha, te 1995. godine ministar Krstičević slavio je u Kninu sa tadašnjim vojnim zapovjednicima. On sam bio je zapovjednik 4. gardijske brigade.

''Ulazak u Knin i podizanje hrvatske zastave bio je zaista nezaboravan povijesni trenutak, svi smo bili uzbuđeni i sretni'', reći će Krstičević koji se uz druge zapovjednike nalazi na povijesnoj fotografiji s Kninske tvrđave.

''Knin je oslobođen za 31 sat, a operacija Oluja završila je za 84 sata. Oluja sa stajališta vojnog umijeća i doktrine po kojoj je izvedena bez ikakve dvojbe pripada nečemu što možemo nazvati vrhunski provedenom operacijom'', rekao je u razgovoru za Express.

Intervju "Amerikanci Oluju proučavaju na vojnim školama"

Četvrta brigada tijekom Domovinskog rata nije znala za poraz niti za izgubljeni položaj pa ih je tadašnji ministar obrane Gojko Šušak nazvao najboljima.

"Hrvatska vojska u svom sastavu ima 7 gardijskih brigada, sve dobro obučene i naoružane, ali samo je jedna koja je udarna, a to je Četvrta gardijska brigada", rekao je Šušak.

Njegovi kolege ministri koji danas s njim sjede u Vladi, tog dana obavljali su različite profesionalne poslove.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, tih se godina bavio diplomacijom. Od 1994. godine radio je kao viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, a ubrzo je postao savjetnik u Veleposlanstvu RH u Sofiji u Bugarskoj u kojem je boravio od 1994. do 1996. godine.

Obljetnica Izraelski Gromovi slave Oluju iznad Knina

Najmlađi među njima, ministar financija 41-godišnji Zdravko Marić, po podacima iz životopisa, bio je u školi, na pragu završetka srednje škole, V. gimnazije koju je počeo pohađati nakon što se iz ratom pogođenog Slavonskog broda preselio u Zagreb.

Potpredsjednik Sabora Željko Reiner od prvih dana sudjelovao je kao dragovoljac u Domovinskom ratu kao član Glavnog sanitetskog stožera u kojem je najprije bio pomoćnik zapovjednika zadužen za edukaciju, a zatim za medicinske kadrove. Odlikovan je brojnim civilnim i vojnim odličjima i pričuvni je pukovnik Hrvatske vojske.

Od 1993. do 1998. g. bio je zamjenik ministra zdravstva, a od 1995. godine i je predstojnik Klinike za unutrašnje bolesti KBC Zagreb.

Njegov kolega po fotelji predsjednik Sabora Gordan Jandroković u vrijeme Oluje bio je zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova RH u kojem je proveo šest godina, od 1994. do 2000. godine.

Premijer Andrej Plenković u to je vrijeme također bio u strukturama hrvatskog tada ratom pogođenog sustava. Plenković je tada, kao i njegov stranački kolega, radio u ministarstvu vanjskih poslova, gdje je bio stručni suradnik u Upravi za multilateralne poslove, voditelj Ureda zamjenika ministra i u Odjelu za analitiku.

Dragan Čović, hrvatski član predsjedništva BiH, od 1994. do 1996. godine radio je kao viši asistent na predmetu Ekonomika i organizacija proizvodnje na Strojarskom fakultetu u Mostaru, netom ranije učlanio se u HDZ, 1994. godine kada je zakoračio u svijet politike.

Jedina dama među njima, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, poput kolege premijera i predsjednika Sabora, radila je u Ministarstvu vanjskih poslova a 1995.godine postala je pročelnica Odjela za Sjevernu Ameriku.