''Oluja je simbol junaštva, a tajna te pobjede je u našim ljudima. Ponosan sam što sam bio sudionik tih događaja“, rekao je to današnji ministar obrane RH general Damir Krstičević. I dok smo ga danas mogli vidjeti na Kninskoj tvrđavi na središnjem obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice oslobodilačke Vojno redarstvene operacije Oluja, u društvu državnog vrha, te 1995. godine ministar Krstičević slavio je u Kninu sa tadašnjim vojnim zapovjednicima. On sam bio je zapovjednik 4. gardijske brigade.
''Ulazak u Knin i podizanje hrvatske zastave bio je zaista nezaboravan povijesni trenutak, svi smo bili uzbuđeni i sretni'', reći će Krstičević koji se uz druge zapovjednike nalazi na povijesnoj fotografiji s Kninske tvrđave.
''Knin je oslobođen za 31 sat, a operacija Oluja završila je za 84 sata. Oluja sa stajališta vojnog umijeća i doktrine po kojoj je izvedena bez ikakve dvojbe pripada nečemu što možemo nazvati vrhunski provedenom operacijom'', rekao je u razgovoru za Express.
Četvrta brigada tijekom Domovinskog rata nije znala za poraz niti za izgubljeni položaj pa ih je tadašnji ministar obrane Gojko Šušak nazvao najboljima.
"Hrvatska vojska u svom sastavu ima 7 gardijskih brigada, sve dobro obučene i naoružane, ali samo je jedna koja je udarna, a to je Četvrta gardijska brigada", rekao je Šušak.
Njegovi kolege ministri koji danas s njim sjede u Vladi, tog dana obavljali su različite profesionalne poslove.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, tih se godina bavio diplomacijom. Od 1994. godine radio je kao viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, a ubrzo je postao savjetnik u Veleposlanstvu RH u Sofiji u Bugarskoj u kojem je boravio od 1994. do 1996. godine.
Najmlađi među njima, ministar financija 41-godišnji Zdravko Marić, po podacima iz životopisa, bio je u školi, na pragu završetka srednje škole, V. gimnazije koju je počeo pohađati nakon što se iz ratom pogođenog Slavonskog broda preselio u Zagreb.
Potpredsjednik Sabora Željko Reiner od prvih dana sudjelovao je kao dragovoljac u Domovinskom ratu kao član Glavnog sanitetskog stožera u kojem je najprije bio pomoćnik zapovjednika zadužen za edukaciju, a zatim za medicinske kadrove. Odlikovan je brojnim civilnim i vojnim odličjima i pričuvni je pukovnik Hrvatske vojske.
Od 1993. do 1998. g. bio je zamjenik ministra zdravstva, a od 1995. godine i je predstojnik Klinike za unutrašnje bolesti KBC Zagreb.
Njegov kolega po fotelji predsjednik Sabora Gordan Jandroković u vrijeme Oluje bio je zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova RH u kojem je proveo šest godina, od 1994. do 2000. godine.
Premijer Andrej Plenković u to je vrijeme također bio u strukturama hrvatskog tada ratom pogođenog sustava. Plenković je tada, kao i njegov stranački kolega, radio u ministarstvu vanjskih poslova, gdje je bio stručni suradnik u Upravi za multilateralne poslove, voditelj Ureda zamjenika ministra i u Odjelu za analitiku.
Dragan Čović, hrvatski član predsjedništva BiH, od 1994. do 1996. godine radio je kao viši asistent na predmetu Ekonomika i organizacija proizvodnje na Strojarskom fakultetu u Mostaru, netom ranije učlanio se u HDZ, 1994. godine kada je zakoračio u svijet politike.
Jedina dama među njima, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović, poput kolege premijera i predsjednika Sabora, radila je u Ministarstvu vanjskih poslova a 1995.godine postala je pročelnica Odjela za Sjevernu Ameriku.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Dobrodošli na najbolju stranicu sex dating ==>> Sexydrom.com