Stephan Obermaier želi sijati šećernu repu na svojim poljima. Međutim, polja trenutno još uvijek sadrže takozvani stari korov i pokrovne usjeve koje je Obermaier posijao prošle jeseni kako bi zaštitio svoja polja od erozije. Da bi šećerna repa optimalno rasla, lišće se mora ukloniti - totalnim herbicidom koji sadrži aktivni sastojak glifosat.Ali zašto Obermaier i dalje smije prskati glifosatom? Aktivni sastojak je kontroverzan: ekolozi kritiziraju da glifosat doprinosi izumiranju vrsta jer ubija ne samo korov već i sve biljke, piše Tagesschau.

Obećali: "Uklonit ćemo glifosat do 2023." Ali ništa od toga...

Vlada semafor-koalicije htjela je zabraniti glifosat u Njemačkoj. "Uklonit ćemo glifosat s tržišta do kraja 2023.“, navedeno je u koalicijskom sporazumu iz 2021. Međutim, postoji odluka Europske komisije iz 2023. o produljenju odobrenja aktivnog sastojka glifosata za deset godina, to jest do 15. prosinca 2033. Odlučka naravno vrijedi i za Hrvatsku kao članicu EU. Njemačka se suzdržala od glasovanja o odluci EU: stranke unutar koalicije semafora nisu se složile - unatoč koalicijskom sporazumu.U načelu, nacionalna zabrana ne bi bila potpuno isključena unatoč odobrenju EU-a, ali bi zahtijevala dobro opravdanje, kaže stručnjakinja za pesticide BUND-a Corinna Hölzel. Skeptična je prema novoj vladi: "Bojim se da postoji relativno mala vjerojatnost da će se ovo provesti u Njemačkoj." U koalicijskom sporazumu između CDU/CSU i SPD-a nema konkretnih izjava o glifosatu.

Hoće li se glifosat dobrovoljno povući s tržišta?

U ožujku je izvršni direktor Bayera Bill Anderson naznačio dobrovoljni prekid poslovanja s glifosatom. Njemačka tvrtka Bayer preuzela je 2018. godine američku tvrtku Monsanto i od tada ima samo probleme: desetke tisuća tužbi u SAD-u u kojima se tvrdi da je aktivni sastojak kancerogen. To već iznosi preko devet milijardi eura. Još 60.000 tužbi je još uvijek u tijeku. Bayer stoga razmatra povlačenje glifosata s tržišta - ali samo u Sjedinjenim Državama. A ionako postoje i drugi proizvođači diljem svijeta, posebno u Kini.Što bi se postigla općom zabranom? Za Corinnu Hölzel, to bi bio samo ograničen razlog za radost: agrokemijske tvrtke bi ponudile nasljedne proizvode, a upitno je hoće li oni tada biti "bezopasni" od glifosata: "Nije slučaj da će se na tržište tada pojaviti bezopasni pesticidi koji zapravo predstavljaju manji rizik za bioraznolikost." Argument koji se također više puta ističe u raspravi o njemačkoj zabrani - u korist glifosata.

BUND poziva na nekemijske mjere

Ipak, BUND poziva na stroža ograničenja njegove upotrebe, sve do potpune zabrane: „Alternativa moraju biti nekemijske mjere, poput mehaničke obrade tla i široke plodorede“, kaže Hölzel.Za poljoprivrednika Stephana Obermaiera to ne dolazi u obzir. On direktno sije svoja polja bez oranja. Kako bi zaštitio tlo od erozije, namjerno je odabrao glifosat. Aktivni sastojak ubrizgava već više od 20 godina. „Kad mehanički obrađujem tlo, polje je bez biljaka, ali golo“, kaže Obermaier. Glifosat ostavlja pokrov tla na površini, koji štiti od erozije tijekom jakih kiša, na primjer. Za njega je jasno: prskat će glifosatom sve dok mu se to dopusti.