Svijet umire od gladi, urušava se, a svjetski vođe guraju ga prema rubu svjetskog rata, takvi su tonovi najnovijeg članka koji je napisao Mihail Gorbačov za Time. Posljednji predsjednik SSSR-a, čovjek najzaslužniji za prekid Hladnog rata, posljedično ujedinjenje Europe, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1990. piše da su danas oni koji vode svjetsku politiku "zbunjeni i izgubljeni". "Samo što nijedan problem danas nije tako hitan kao što je militarizacija politike i nova utrka u naoružanju.

Najvažnija stvar mora postati zaustavljanje i prekidanje te uništavajuće utrke", napisao je, linkajući pritom članak New York Timesa od 23. prosinca 2016. o izjavi Vladimira Putina da "uopće nije iznenađen izjavom Donalda Trumpa o tome da SAD treba povećati svoje nuklearne sposobnosti". Putin je tada objasnio da je Trump takve stvari, zapravo, otvoreno najavljivao u predizbornoj kampanji. Gorbačov takav svijet opisuje kao "preopasan", svijet u kojem se sve u Europi gomila sve više vojske, tenkova i drugih oklopljenih oružja.

Malo do kraja Tajna krize koja je skoro dovela do kraja svijeta

"NATO-ove i ruske snage i oružje, koji su se donedavno raspoređivali na velikim udaljenostima jednih od drugih, sada stoje jedni nasuprot drugima tako da se gledaju direktno preko brisanog prostora", piše dalje Gorbačov. I dok te iste zemlje muku muče da svojim nacionalnim budžetima pokriju osnovne potrebe svojih stanovnika, njihovi vojni troškovi rastu. Novac se lako troši na sofisticirano oružje čija je snaga razaranja usporediva s oružjem za masovno uništenje, kao što su podmornice čiji je jedan jedini plotun projektila dostatan za uništenje pola kontinenta.

Ili na obrambene raketne sustave koji podrivaju stratešku stabilnost. Već takvi Gorbačovljevi opisi, znači iz pera nekoga tko jako dobro zna kako je živjeti s prstom na crvenom dugmetu i imati nasuprot istu takvu situaciju, dovoljni su za hladne trnce niz kralježnicu. A onda Gorbačov poentira: "Političari i vojni vođe daju sve ratobornije izjave, a njihove obrambene doktrine sve su opasnije. Tom ratničkom pokliču pridružuju se i komentatori i TV voditelji. Sve skupa djeluje kao da se svijet priprema za rat."

Gorbačov potom podsjeća na sve ono što su postigli on i Ronald Reagan; pokrenuli su mehanizme nuklearnog razoružanja, tijekom kojega je uništeno 80 posto oružja, "bez da je ugrožena ičija sigurnost". A to je bilo moguće samo zato što su SSSR i SAD, te dvije zemlje, zajedno izjavile da nuklearni rat naprosto ne može nikoga dovesti do pobjede, u njemu je ičija pobjeda jednostavno nemoguća, te stoga do njega nikada ne smije niti doći. Dvije su se supersile tada dogovorile da neće tražiti načine za vojnu superiornost nad onim drugim, a svijet je tada odahnuo.

"Sjećam se sastanka Politbiroa 1986. na kojem smo raspravljali o obrambenoj doktrini. Predloženi nacrt sadržavao je sljedeće riječi: 'Odgovor na napad svim raspoloživim sredstvima.' Takvom izrazu suprotstavili su se tada članovi Politbiroa. Svi su se složili da nuklearno oružje mora služiti samo jednoj svrsi, sprečavanju da dođe do rata, kao i da krajnji cilj mora biti svijet bez nuklearnog oružja", prisjetio se Gorbačov vremena koja se, nevjerojatno, čine bitno razumnija od današnje političke stvarnosti.

Upravo 1986. na sastanku u Reykyaviku, iako se tada nisu na ništa konkretno obavezali, Gorbačov i Reagan napravili su povijesni odmak od hladnoratovskih odnosa. I to kakav. Puno godina poslije pričali su da je Reagan došao sumnjičavo pripremajući tešku pregovaračku bitku o nuklearnom oružju. Da bi ga Gorbačov u jednom trenutku prekinuo prijedlogom da si kao konačni cilje jednostavno postave svijet bez nuklearnog oružja. Reagan je ostao šokiran. A onda oduševljeno prihvatio sasvim novu pregovaračku logiku suprotstavljenih nuklearnih sila, otada su se počeli smatrati u neku ruku prijateljima.

Samo tri godine poslije pao je Berlinski zid. Ako je u nekom trenutku započeo početak kraja Hladnog rata, onda je to bio taj na Islandu. A danas? "Dana se nuklearna prijetnja opet čini stvarnom. Odnosi između velikih sila od loših postaju još gori već nekoliko godina. Pritom se uzajamno podržavaju politički zagovaratelji sve većeg naoružavanja i vojno-industrijski kompleks", poentirao je Gorbačov. Sve ostalo što je naveo bilo je podsjećanje na čisti, najjednostavniji zdravi razum. Svijet bi se, znači, trebao ujediniti oko borbe protiv terorizma, što bi ujedno približilo sukobljene strane svijeta.

Doba mraka 'Prorok Sagan': Jezivo i precizno predvidio je Trumpa

Povrh toga, za stabilan svijet, sve te sile morale bi se ujediniti, kao nekoć, oko dogovora o potpunoj vojnoj i političkoj stabilnosti. Naravno, sve i preko UN-ovih tijela, ali prvenstveno preko zemalja koje vode Donald Trump i Vladimir Putin, zemalja koje još uvijek drže više od 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala. "U modernom svijetu rat mora biti proglašen protuzakonitim, jer ni jedan jedini današnji problem u svijetu ne može se riješiti ratom; niti siromaštvo niti okoliš, migracije, rast stanovništva ili nestašice resursa."