Naizgled običan ponedjeljak u europskim supermarketima pretvorio se u prizor koji je donedavno pripadao znanstvenofantastičnim filmovima. Hladnjaci su se počeli zagrijavati, zamrzivači su prestali hladiti, a temperature su na pojedinim uređajima dosegnule nevjerojatnih 50 Celzijevih stupnjeva. Zaposlenici su iz rashladnih vitrina uklanjali meso, mliječne proizvode i zamrznutu hranu, a goleme količine namirnica završile su u smeću. Nije bila riječ o nestanku električne energije ni običnom tehničkom kvaru. Prema dosadašnjim informacijama, iza svega stoje hakeri koji su na daljinu preuzeli kontrolu nad sustavima hlađenja. Novi val kibernetičkih napada zahvatio je najmanje sedam europskih država, a sve je više strahovanja da bi incidenti mogli biti dio šire kampanje destabilizacije europske infrastrukture. Kako piše britanski The Guardian, problemi su tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak zabilježeni u Belgiji, Estoniji, Irskoj, Finskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj i Švedskoj. Nekoliko trgovačkih lanaca potvrdilo je da su njihovi sustavi bili hakirani.

U Švedskoj je lanac Coop potvrdio probleme u šest trgovina, dok je ICA izvijestila o poremećajima u manjem broju svojih supermarketa. U gradu Sjöbou na jugu zemlje zaposlenici su otkrili da su hakeri postavili temperaturu rashladnih uređaja na 50 stupnjeva. U jednoj trgovini u Stockholmu objavljeno je da je napad izveden oko dva sata ujutro i da je uništena sva roba u zamrzivačima. Slični prizori zabilježeni su u Belgiji. Lanac Delhaize, dio nizozemske grupacije Ahold Delhaize, prijavio je probleme u desecima trgovina u Belgiji i Luksemburgu. Na policama pojedinih trgovina kupce su dočekali prazni hladnjaci i obavijesti da zbog kibernetičkog napada privremeno nema rashlađenih i zamrznutih proizvoda. Pogođeni su i Carrefour, Intermarché, Colruyt te nekoliko manjih trgovačkih lanaca. Belgijski Carrefour izvijestio je da je problem zahvatio približno 15 od njegovih 700 trgovina, dok je Intermarché prijavio poteškoće u 15 prodavaonica. Napad nije zaobišao ni Ikeu. U njezinoj trgovini u belgijskom Monsu naglo je porasla temperatura zamrzivača, zbog čega su zaposlenici morali ukloniti dio hrane. U Irskoj je lanac SuperValu prijavio napad na rashladne sustave u 13 trgovina. U Estoniji su napadači prodrli u računalo koje upravlja hlađenjem i podigli temperaturu na 50 stupnjeva, ali je pravodobna reakcija spriječila veću štetu.

Napad koji je Francusku stajao desetke milijuna eura

Ovo nije prvi put da su europski supermarketi postali meta takve vrste sabotaže. U listopadu su hakeri napali rashladne sustave u čak 700 francuskih supermarketa, izazvavši štetu koja se procjenjuje na desetke milijuna eura. U nekim slučajevima došlo je i do požara. Napadači su uspjeli preuzeti kontrolu nad uređajima za regulaciju temperature, ponajprije onima koje proizvodi danska kompanija Danfoss. Sustavi koji su trebali održavati temperaturu i do minus 27 stupnjeva odjednom su počeli zagrijavati rashladne komore na više od 50 stupnjeva. Posljedice su bile katastrofalne za pojedine trgovine. Meso, mliječni proizvodi, riba i zamrznute namirnice morali su biti uništeni. Štete u pojedinačnim supermarketima dosezale su više od 130.000 eura. Francusko državno odvjetništvo pokrenulo je istragu, a u slučaj se uključila i nacionalna agencija za kibernetičku sigurnost. Identitet počinitelja još nije utvrđen i nitko nije preuzeo odgovornost.

DUBINSKA ANALIZA Iz Rusije hakiraju sve: Frižidere, vodovode, pa čak i peći u krematoriju

Stručnjaci upozoravaju da je upravo način izvođenja napada ono što bi trebalo posebno zabrinuti europske vlasti. Naime, hakeri ne moraju fizički ući u supermarket. Dovoljno je pronaći ranjiv sustav povezan s internetom i putem njega preuzeti kontrolu nad uređajima. Patrick Lamplmair iz tvrtke Tributech upozorio je da su takvi napadi relativno jeftini, dok posljedice nastupaju gotovo trenutačno. Tisuće sustava za upravljanje hlađenjem ostale su dostupne putem interneta i nakon francuskog napada. Nekoliko računalnih naredbi dovoljno je da se preko noći unište zalihe hrane i prisili trgovinu na zatvaranje.

Tko stoji iza napada?

Tko je odlučio pretvoriti hladnjake europskih supermarketa u uređaje za uništavanje hrane? To je pitanje na koje sigurnosne službe još nemaju odgovor. No, prema analizi koju su za britanski The Guardian pripremili Robert Booth i Miatta Mbriwa, stručnjaci razmatraju dvije glavne mogućnosti: iza napada mogla bi stajati neka država koja demonstrira svoje kibernetičke sposobnosti ili pojedinac koji iz osobnih razloga izaziva kaos.

- Dva najvjerojatnija scenarija za mene su neka vrsta demonstracije sposobnosti koju provodi državni akter ili usamljeni haker koji ove napade izvodi iz vlastitih razloga - objasnio je Rafe Pilling, viši direktor za obavještajne podatke o prijetnjama u kompaniji Sophos.

Posebno je zanimljivo to što nitko nije preuzeo odgovornost za napade, niti su hakeri tražili otkupninu. Takvo ponašanje odstupa od uobičajenih kibernetičkih napada kriminalnih skupina, koje najčešće žele iznuditi novac. U ovom slučaju šteta nastaje gotovo trenutačno, čim se temperatura zamrzivača podigne i hrana počne propadati. Naknadno traženje otkupnine zato ne bi imalo mnogo smisla. Stručnjaci smatraju da je mogućnost djelovanja hakera povezanih s državama posebno zabrinjavajuća. Cilj takvih operacija ne mora biti samo uništavanje hrane nego i stvaranje psihološkog pritiska na stanovništvo. Prazne police i fotografije zaposlenika koji bacaju tone hrane mogu izazvati osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja u sposobnost vlasti da zaštite svakodnevnu opskrbu.

U tom kontekstu spominju se i hakerske skupine povezane s Rusijom i Kinom. Zapadne obavještajne službe već dulje upozoravaju da Moskva provodi različite oblike sabotaže diljem Europe i da bi se takve operacije mogle intenzivirati. Ipak, zasad nema dokaza da iza konkretnih napada na rashladne sustave stoji Rusija, Kina ili bilo koja druga država. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su se slični incidenti možda dogodili i u Sjedinjenim Američkim Državama. Početkom kolovoza zabilježeni su neobjašnjivi kvarovi hladnjaka u trgovinama za opskrbu vojnih osoba u najmanje šest američkih vojnih baza. Pentagon istražuje mogućnost da je i ondje riječ o hakerskim napadima.

Hakerima ne treba ni virus

Najveći problem, upozoravaju stručnjaci, krije se u jednostavnosti napada. Za preuzimanje kontrole nad pojedinim rashladnim sustavima nije nužno koristiti zlonamjerni softver. To znači da nakon napada ne mora ostati karakterističan digitalni trag kakav istražitelji inače traže. Rafe Pilling takvu je metodu usporedio s osobom koja navuče gumene rukavice i počne mijenjati položaje prekidača. Šteta je učinjena, ali pronalaženje počinitelja znatno je otežano. Kako objašnjava Guardian, problem proizlazi iz činjenice da su mnogi komercijalni rashladni uređaji povezani s internetom kako bi se njima moglo upravljati na daljinu. No za razliku od računala i pametnih telefona, koji redovito dobivaju sigurnosne nadogradnje, industrijski uređaji često godinama rade sa zastarjelim softverom.

Nick Jackson, direktor kibernetičkih operacija u tvrtki Bitdefender, upozorava da trgovci ponekad odgađaju instalaciju sigurnosnih zakrpa jer ona zahtijeva privremeno isključivanje uređaja. Za supermarket koji mora neprekidno hladiti velike količine hrane to predstavlja ozbiljan logistički problem. Postoji i jednostavnije objašnjenje: osoblje zaduženo za rashladne uređaje možda uopće nije svjesno sigurnosnih rizika ili ih jednostavno ne smatra prioritetom.

U Švedskoj se pokazalo da su neki uređaji trgovačkog lanca Coop bili povezani s mobilnom 4G mrežom, što ih je dodatno izložilo napadima. Lanac ICA potvrdio je da koristi sustave danske kompanije Danfoss, čiji su uređaji već bili pogođeni listopadskim napadima u Francuskoj. Posebno zabrinjava činjenica da problem nije ograničen samo na hladnjake i zamrzivače. Na internet su povezani i brojni drugi uređaji: pećnice, perilice rublja, perilice posuđa i sustavi centralnog grijanja. Svi oni mogu postati mete ako nisu odgovarajuće zaštićeni.

Napadi stigli i do Italije

Dok su europski trgovci pokušavali spasiti robu, u Italiji je zbog novih incidenata podignuta uzbuna među sigurnosnim službama. Prema pisanju talijanskog Corriere della Sera, napadi su zabilježeni i na talijanskom teritoriju, i to na Siciliji, u Toskani te Emiliji-Romagni. Posljedice su zasad ograničene, ali talijanske vlasti situaciju smatraju ozbiljnom. U Rimu se sve više govori o mogućnosti da ovi napadi predstavljaju oblik hibridnog ratovanja, odnosno pokušaj destabilizacije društva napadima na sustave o kojima ovisi svakodnevni život građana.

TAJNI DOSJE 'Neka umru': Kako su poruke razotkrile mračni svijet hakerske bande

Talijanski sigurnosni stručnjaci posebno upozoravaju na psihološku dimenziju takvih operacija. Njihov cilj ne mora biti samo materijalna šteta. Napad na supermarkete može kod stanovništva stvoriti osjećaj nesigurnosti i pokazati koliko su svakodnevne aktivnosti, poput kupnje hrane, ovisne o računalnim sustavima. Prema talijanskom listu, sigurnosne strukture zabrinute su da bi se isti obrazac mogao ponoviti na znatno osjetljivijim ciljevima, prije svega u zdravstvu i prometu.

Bolnice, prometna infrastruktura i logistički sustavi predstavljaju potencijalne mete upravo zato što velik dio njihovih operacija ovisi o tehnologiji kojom se može upravljati na daljinu. Za razliku od trgovačkih lanaca, ti bi sustavi trebali imati snažniju zaštitu, no talijanske vlasti upozoravaju da to samo po sebi nije jamstvo sigurnosti. Zbog ozbiljnosti situacije talijanski podtajnik zadužen za nacionalnu sigurnost Alfredo Mantovano sazvao je za danas 3. studenoga hitan sastanak s predstavnicima obavještajnih službi u Palazzo Chigi, sjedištu talijanske vlade. Parlamentarni odbor za nadzor obavještajnih službi, Copasir, trebao bi saslušati čelnika unutarnje obavještajne agencije AISI Bruna Valensisea, a sljedećeg dana i čelnika nacionalne agencije za kibernetičku sigurnost ACN Andreu Quacivija.

Talijanske sigurnosne službe već mjesecima prate moguće kampanje dezinformiranja i hibridne napade usmjerene na tehnološku infrastrukturu. Nakon listopadskih incidenata u Francuskoj, talijanska agencija za kibernetičku sigurnost upozorila je velike trgovačke lance da hitno ojačaju zaštitu svojih rashladnih sustava. 

Talijanski ministar obrane Guido Crosetto nedavno je upozorio da su kibernetički napadi postali svakodnevica i da predstavljaju dio šire strategije slabljenja protivnika bez izravnog vojnog sukoba. Crosetto je istaknuo da se istodobno provode kampanje dezinformiranja, manipulacije javnim mišljenjem i operacije kojima je cilj narušiti povjerenje građana u institucije i sustave o kojima ovise. Riječ je o onome što sigurnosni stručnjaci nazivaju kognitivnim ratovanjem, u kojem se ne nastoji samo onesposobiti određena infrastruktura nego i utjecati na percepciju sigurnosti među stanovništvom.

Europski povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen također je izrazio zabrinutost zbog ponovljenih napada na opskrbu hranom, ocijenivši ih namjernim pokušajem narušavanja prehrambenog opskrbnog lanca i povjerenja potrošača.

U međuvremenu talijanska agencija za kibernetičku sigurnost poziva tvrtke na odvajanje industrijskih kontrolnih sustava od ostalih računalnih mreža, korištenje sigurnih VPN veza, višefaktorsku autentifikaciju i zamjenu zastarjelih uređaja za koje proizvođači više ne pružaju sigurnosne nadogradnje.

Novi napadi otvorili su pitanje koje nadilazi same supermarkete: ako je moguće iz druge države, ili s drugog kraja svijeta, promijeniti temperaturu u stotinama rashladnih uređaja, koliko su zapravo zaštićeni ostali sustavi o kojima ovisi svakodnevni život milijuna Europljana?

Zašto je Britanija zasad pošteđena?

Zanimljivo je da Velika Britanija zasad nije zabilježila takav val napada. Prema podacima sigurnosne tvrtke Forescout, internetski dostupni rashladni sustavi posebno su rasprostranjeni u Francuskoj, Italiji, Grčkoj i Belgiji. Daniel dos Santos, potpredsjednik istraživanja u Forescoutu, objasnio je da se Velika Britanija ne nalazi među deset zemalja s najvećim brojem takvih izloženih sustava. Rizik ipak nije zanemariv. Britanski trgovački lanci u međuvremenu surađuju s Nacionalnim centrom za kibernetičku sigurnost kako bi provjerili zaštitu svojih hladnjaka i zamrzivača.

U Belgiji je kompanija Sabcobel, koja upravlja rashladnim sustavima pojedinih supermarketa, priopćila da bi posljedice najnovijih napada mogle biti znatno ozbiljnije da nakon francuskog incidenta 12. listopada nije započela instalaciju sigurnosnih nadogradnji. Upravo je to, prema stručnjacima, ključna obrana od ovakvih napada. Međutim, činjenica da su hakeri u samo nekoliko tjedana ponovno uspjeli izazvati poremećaje u više europskih zemalja pokazuje koliko je teško zaštititi golem broj industrijskih uređaja koji su svakodnevno povezani s internetom.