Sjaj četvrtog adventa i približavanje Božiću u Berlinu 2016. godine narušio je teroristički čin koji je doslovno uzdrmao 84-milijunsku Njemačku. Terorističkim napadom na Božićni sajam u Berlinu još nepoznati počinitelj ubio je 12 ljudi te na desetke teže i lakše ranio kad je nekontroliranom brzinom kamion natovaren s 25 tona željeza usmjerio na šetalište na Božićnom sajmu u Berlinu. Napad je na površinu ponovno izvukao jaz njemačkih građana, a ne službene politike koja je prilično otvorena prema strancima.
Nijemci se pak boje da rade za socijalna davanja sve većeg broja izbjeglica. Istodobno, hrvatska zajednica u Berlinu se jako dobro slaže s Turcima, Kurdima, ali i Sirijcima. Hrvata u Berlinu ima oko 15.000. Odlično su uklopljeni u njemačko društvo i prijateljski su nastrojeni prema svim stranim skupinama u Berlinu.

Hrvati se druže s Turcima, Kurdima, ali i Sirijcima

S Turcima u Berlinu imaju odlične kontakte, pogotovo na sportskom polju, a primjer je nogometna SD Croatia Berlin u kojoj igra i određeni broj mladih turskih nogometaša. Kurdi su također dragi prijatelji Hrvatima iako se distanciraju od sunarodnjaka Turaka. Sirijci su najnovija skupina stranaca u Berlinu. Došli su u najvećem broju u izbjegličkim kontingentima te se lagano nastanjuju u Berlinu napuštajući hangare i kontejnere u kojima su do sada živjeli.

Nedavno je đakon Hrvatske katoličke misije (HKM) u Berlinu pokrenuo akciju za prikupljanje pomoći mladim Sirijcima katolicima koja bi im se uručila oko Božića ove godine. Zaključak je da Hrvati odlično komuniciraju i funkcioniraju sa stranim skupinama u Berlinu, no puno su integriraniji od svih navedenih skupina i nalaze se u samom vrhu integriranosti u Berlinu. Ukradeni kamion poljskih registarskih pločica nepoznati počinitelj je dovezao u Berlin, a suvozača Poljaka, inače vozača kamiona, oteo je i tijekom ili nakon terorističkog čina ustrijelio metkom u glavu u kabini kamiona, gdje je pronađen nakon masakra na Božićnom sajmu u Berlinu. Od posljedica ovog terorističkog čina do sada je preminulo 12 osoba.

Više od 70 ljudi ozlijeđeno u napadu islamista

Do pisanja ovoga teksta sedam je osoba identificirano, rekao je predsjednik Bundeskriminal Amta Holger Münch. Cilj terorista je posijati strah i nepovjerenje u njemačko društvo. Još se ne zna je li bio jedan atentator ili je imao pomagače. Prvouhićeni Pakistanac nije stvarni vozač kamiona te je pušten na slobodu. To je dodatno zbunilo njemačku policiju koja se nadala da je problem riješen i počinitelj zločina uhićen. No po aktualnom scenariju, atetantor je na slobodi, naoružan je i prijeteća opasnost, poručuju iz policije. Nakon terorističkog napada u Berlinu, prema riječima Thomasa de Maizière, ministra unutarnjih poslova Njemačke, još 14 osoba je teško ranjeno i nalaze se u životnoj opasnosti.

U međuvremenu su 24 osobe napustile 22 berlinske bolnice, u kojima su bili hospitalizirani. Nije isključeno da se poveća broj žrtava. Teroristička milicija Islamske države navodi i želi ovaj atentat pripisati sebi te naglašavaju da je njihov vojnik zaslužan za napad na Božićni sajam u Berlinu.Dan nakon terorističkog napada u Berlinu reagirale su brojne njemačke političke stranke i njihovi čelnici, dok Thomas de Maizière, ministar unutarnjih poslova Njemačke, naglašava da ovo nije vrijeme za velike diskusije i traženje političke odgovornosti. Berlinski gradonačelnik Michael Müller pozvao je građane Berlina da ih ne obeshrabri napad na Božićni sajam, nego da otvore oči i motre oko sebe. - Nemate razloga za strah ili da se zaključavate u vašim domovima - rekao je njemački ministar unutarnjih poslova. Teroristima je cilj nanijeti što veću štetu u ljudskom i materijalnom smislu te biraju najveća i najomiljenija okupljališta ljališta za terorističke napade. Njemačka već dulje živi s mirisom terorizma u zraku. Preventivne mjere se vide na svim koracima, ali nitko se nije nadao da će se ovaj teroristički napad dogoditi u Berlinu.

Teroriste mnogi koriste kao osvetu Merkelici

Berlin i Njemačka su živjeli pod motom “Terorizam se događa negdje daleko od nas”, ali evo, nažalost, strašni napad, teroristički čin, pogodio je Berlin na pragu Božića 2016. godine. Sigurnosne mjere će se nakon ovog slučaja podići na najveći mogući stupanj. Berlinski božićni sajmovi ogradit će se dodatno s betonskim stubovima. Među poginulima u terorističkom napadu u Berlinu nema djece, ali vjerojatnost je da ima mladih i stranih državljana. Identifikacija stradalih odvija se teško i do sada nisu svi nastradali identificirani.

Nakon puštanja na slobodu uhićenog Pakistanca istraga je za mnoge u Njemačkoj na početku, no potraga za vozačem kamiona je na najvećem mogućem stupnju i neće biti počinka ni za koga dok se zločinac ili grupa ne uhiti, naglasio je njemački ministar unutarnjih poslova. U Berlinu je održana ekumenska misa uz nazočnost predstavnika 100 religijskih zajednica, i to u berlinskoj protestanskoj Kaiser-Wilhelm- Gedächtniskirche u centru nekadašnjeg Zapadnog Berlina, crkvi udaljenoj 50 metara od mjesta terorističkog napada u Berlinu. Berlin i Njemačka nalaze se između tri vatre. Teroristi žele posijati strah u Njemačkoj, radikalni njemački populisti nametnuti mržnju protiv stranaca, a izbjeglice traže u velikom broju sigurnost u bijegu od rata i siromaštva.

Ne želimo više raditi za socijalnu pomoć drugima

U Njemačkoj će se na račun ovog terorističkog napada lomiti brojna politička koplja. Pred Njemačkom je na pragu godina izbora. Mnogi politički protivnici kancelarke Merkel već sad koriste ovaj teroristički napad u političke svrhe, da se osvete kancelarki Merkel na ispruženoj izbjegličkoj ruci koju je pružila i ugostila gotovo 2 milijuna izbjeglica u Njemačkoj. Najveći protivnici priljeva stranaca i izbjeglica u Njemačku je stranka AFD (Alternativa za Njemačku), koja je svoja krila izgradila na motu “Njemačka Nijemcima”. Jedno je službena politika Njemačke kad su u pitanju stranci, a drugo je ono što misle obični građani ili danas desne stranke koje su u velikom zaletu. Mnogi se Nijemci boje za svoju budućnost i smatraju strance, a pogotovo izbjeglice, teretom ovoga društva te smatraju da će se izbjeglice teško ili nikad uklopiti u njemačko društvo. Nijemci smatraju da moraju raditi za strance, uplaćivati za socijalne i mirovinske doprinose ili da im stranci oduzimaju radna mjesta, dok vodeći političari govore da su izbjeglice dobrodošle u Njemačku.