U Grčkoj čeka 60 tisuća migranata kojima je cilj domoći se zapadne Europe. No, za razliku od izbjegličke krize 2015. godine, Njemačka više ne želi primati migrante, kao ni Austrija, a Mađari se "brane" žilet-žicom. Zbog zlouporabe instituta traženja političkog azila, Hrvatska je, tvrdi saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji se odlično nosio s velikim izbjegličkim valom prije tri godine - već postala hotspot, piše Slobodna Dalmacija.

"Centri za privremeno prihvaćanje tražitelja azila su pretrpani, a migranti mahom koriste tu pravnu mogućnost da budu na slobodi, kako bi nastavili dalje putovanje prema Zapadu. Za to im u pravilu treba oko tri dana, no kada ih se kao takve uhiti u Sloveniji ili Njemačkoj, bilo gdje drugdje, vraća ih se u zemlju u kojoj su prvi put zatražili azil, a to je Hrvatska. Tako smo mi faktički već postali hotspot, i imamo problem o kojem nam vlasti još ne govore", tvrdi Ostojić, i dodaje da je pitanje dana kad će se migranti pojaviti i na Jadranu.

"Talijani ih više ne primaju, Španjolci su jednokratno uskočili i primili jedan brod migranata, pa je logično da će se tražiti nove rute. Grci prema nama puštaju tri tisuće migranata dnevno, kojima čak i prijevoz trajektom naplaćuju, i jasno je da se onda ti ljudi u konačnici slijevaju u BiH. Budući da se BiH sama realno ne može nositi s tim problemom, Hrvatska bi zajedno s drugim članicama EU-a trebala napraviti sve da te centre u BiH uredi, kako se migrantski val ne bi prelijevao preko granice.

"Tim više jer BiH nije dio EU-a, a ti ljudi tamo nisu pali padobranom, oni su u Bosnu i Hercegovinu došli iz EU-a - iz Grčke ili Bugarske. S druge strane, BiH ne obvezuju mnogi sporazumi kojima su podležne članice Unije, i tamo bi bilo lakše urediti centre za prihvat izbjeglica novcem iz Europske unije", kaže Ostojić.

Njegovo je mišljenje da nikakva žica i zid ne mogu zaustaviti očajne ljude koji su bili spremni plivati Sredozemnim morem.

"Ljeto je, planine se mogu prijeći i pješke, a krijumčari nude usluge tim nesretnim ljudima iako smo takvima u Hrvatskoj predvidjeli i do 11 godina zatvora. Jedino rješenje je da Europa dobije povjerenika ili ministra za migrante, i da se kriza rješava na licu mjesta. EU za ovu problematiku ima na raspolaganju 53 milijarde eura, a do sada su s tri milijarde eura koje su za tu svrhu dali Turskoj, uspjeli 2016. zaustaviti veliki migrantski val. Jedino bi na taj način EU doskočio problemu, jedino bi tako na licu mjesta mogao klasificirati migrante i utvrditi koji su zaista njihovi razlozi zbog kojih žele u Europu", kazao je Ostojić za Slobodnu Dalmaciju.