Libija postaje sve jače uporište ISIL-a, čime se ekstremisti opasno približavaju europskoj obali.

Upozorenje UN-ovih stručnjaka za nadgledanje sankcija u skladu je s procjenama američkih obaveštajaca da se ogranak ove organizacije širi - usred kaosa - u Libiji.

Njihovo širenje izvan središta Iraka i Sirije navelo je mnoge da se zapitaju kako je moguće da više od godinu dana pokušaja zapada da se "razračuna" s ISIL-om nije ostavilo većeg traga na organizaciji. Posljednjih mjeseci skupina je pretrpjela vojne poraze u sjeveroistočnom dijelu Iraka i Sirije, no istodobno su proveli veći broj međunarodnih terorističkih napada.

Još više zbunjuje činjenica da iako se ISIL susreće sa sve većim problemima kod kuće, velik broj boraca odlazi na obale Libije kako bi ojačali ondašnji ogranak. Iz navedenog razloga, nekolicina zapadnih dužnosnika smatra da skupina priprema libijsku frontu kao rezervnu bazu, u slučaju poraza u Iraku i Siriji.

U izvještaju UN-a stoji da je oko 3500 libanonskih nacionalista napustilo domovinu kako bi se borili s džihadistima u Siriji i Iraku, a njih se 800 naknadno vratilo u Libiju kako bi se pridružili lokalnom ogranku ISIL-a. 

Libanonski džihadisti su se pokazali bitnim sudionicima u više ISIL-ovih operacija u Siriji i Iraku, uključujući i u suzbijanju plemenskih pobuna na nekoliko lokacija prošle godine.

Oni su se borili u ogranku poznatom kao al-Battar brigada, koja je poznata po neprestanim samoubilačkim napadima i nemilosrdnim masakrima koje provode nakon zauzimanja određenog područja. Članovi brigade su većinom Libanonci, ali ima i Europljana, i to većinom iz Belgije i Francuske.

Uz Čečene i Uzbekistance u drugim ograncima, al-Battar brigada - koja broji stotine militanata - ponaša se kao specijalna postrojba ili ISIL-ovi "komandosi". 

Islamska država posjeduje još nekoliko organiziranih skupina jednake snage, uključujući Jaish al-Khilafa ili kalifatsku vojsku, te Jaish al-Badiya ili pustinjsku vojsku. 

Iz navedenih razloga pomalo je zbunjujuće zašto bi takva elitna postrojba napustila prvu liniju fronte usred rastućeg pritiska na Islamsku državu i njezine snage. Upravo zato su zapadni dužnosnici počeli sumnjati da je njihovo napuštanje znak da ISIL priprema rezervnu bazu za slučaj nužde.

Istodobno, unatoč zračnim napadima i sukobima na tlu u nekim regijama, ISIL je danas pod manjim pritiskom nego prije. Sukobi izmeđ iračkih snaga i ISIL-a su se prorijedili posljednjih mjeseci, kao rezultat političke krize u Bagdadu zbog reformi koje je obećao premijer Haider al-Abadi, te nestanka želje za borbom protiv ISIL-a izvan šijitskih područja.

ISIL se, čini se, usredotočio na širenje izvan Sirije i Iraka i na izgradnju međunarodne mreže. Napad na ruski zrakoplov i širenje u Libiji dokazuju da skupina želi svoje uspjehe u Siriji i Iraku proširiti na međunarodni domet, što definitivno nije nikakav znak slabosti, piše Guardian.