Iznova postavljene nove hladnoratovske granice, te ratovi po Bliskom istoku i Aziji doveli su do rekordnih razina trgovine oružjem još otkako je prije četvrt stoljeća označen kraj Hladnog rata. Švedski mirovni institut Sipri, koji se i inače u svijetu citira oko trgovine oružjem, objavio je izvještaj iz kojega se vidi da je u razdoblju od 2012. do 2016. kupoprodaja raznog naoružanja diljem svijeta porasla za 8,4 posto u odnosu na razdoblje od 2007. do 2011.

Svjetska proizvodnja oružja je danas biznis vrijedan više od 400 milijardi dolara godišnje. SAD sa 35 posto i Rusija sa 23 posto sami pritom drže čak 58 posto sve svjetske trgovine. Kina je pak treća sa 6,4 posto, Francuska četvrta sa šest posto, Njemačka peta sa 5,6 posto. Zanimljivo je da je, unatoč potražnji oružja za potrebe ratnih klaonica diljem svijeta, Njemačka u posljednje četiri godine smanjila svoj izvoz oružja za trećinu.

"SAD danas oružjem opskrbljuje najmanje 100 država diljem svijeta", stoji u izjavi Aude Flauerant, direktorice Siprijevog programa o izdacima i naoružavanju. Rusko tržište su pak u prvom redu Indija, Vijetnam, Kina i Alžir. Najveći uvoznik oružja je Indija koja kupuje čak 13 posto svakojakog naoružanja koje se svake godine nađe na svjetskom tržištu, uglavnom od Rusije. Slijede Kina i Pakistan s tek nešto manje milijardi za oružje.

Saudijska Arabija je najveći kupac na Bliskom istoku i njen je uvoz porastao za 212 posto ugodinama tijekom kojih se vehabijska monarhija petljala u ratove od Sirije do Jemena, često i direktno kao agresivna sila. Njene su snage, primjerice, sudjelovale u krvoproliću kojim se 2011. u Bahrainu gušilo tamošnje arapsko proljeće protiv monarhijskog vladajućeg režima. Niske cijene nafte u skoku kupovine oružja za 245 posto nisu omele ni Katar koji se proteklih godina direktno upletao u ratove još od Libije.

U Africi definitivno najveći uvoznik oružja proteklih godina je bio Alžir, što je s posljedica i niza ratova i sukoba s izbijanjem serije arapskih proljeća, ali i militantne islamističke pobune u Maliju, te epidemije širenja i ISIL-a i al-Kaide u zemljama južno od Alžira. Siprijev visoki savjetnik Peter Wezeman, prenosi niz svjetskih agencija, otkrio je i tko je najviše zaradio na trgovini oružjem u eksploziji ratova diljem južnog i istočnog Mediterana posljednjih godina:

"Tijekom posljednjih pet godina većina zemalja Bliskog istoka okrenula se SAD-u i članicama EU-a u nabavci tehnološki naprednog oružja." S druge strane Iran, koji je najviše zbog sankcija proteklih godina na tom tržištu bio neaktivan, pa je na Bliskom istoku sudjelovao sa samo 1,2 posto trgovine, prošle godine je po prvi put nakon niza godina potrošio ozbiljan iznos, kupivši od Rusije najnapredniji svjetski protuzračni sustav S-300, zbog čega je vlada Benjamina Netanyahua u Izraelu pokazala jako puno nervoze.