Libija je opet poprište žestokih ratnih sukoba. U zemlji koju je zahvatio kaos nakon svrgnuća Moamera el Gaddafija 2011. godine, danas djeluje oko 1800 sukobljenih frakcija i 200 različitih plemena, i ima dvije suprotstavljene vlade. Jednu predvodi general Kalif Haftar sa sjedištem u Tobruku. Drži pod kontrolom istočni dio Libije i proglasio se predsjednikom kojeg priznaju Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Saudijska Arabija. U Tripoliju stoluje Fajez al-Saraj, kojeg priznaju EU, UN, Turska i Katar, a pod nadzorom je labavog saveza islamista nazvanog Libijska zora, piše Večernji list.

Ovih dana Haftarova Libijska nacionalna vojska – LNA, krenula je prema Tripoliju kojem su se primaknuli na samo 100 kilometara, a i dalje napreduju. Sarajeve snage donekle su uspjele zaustaviti Haftarove jedinice.

Umirovljeni libijski 72-godišnji general Khalifa Haftar vodio je borbe protiv islamista, a prošli mjesec proglasili su ga i zapovjednikom LNA. Zadatak bi mu trebao biti da prekine krvoproliće u toj zemlji i sve podjele i sukobe koji traju već osam godina jer se lokalni šerifi bore za vlast na svojim rascjepkanim teritorijama. Dodatni problem je što zemlji sada prijeti i Islamska država jer su ovam prebjegli neki od vođa kalifata nakon poraza u Siriji.

Kako piše Večernji list, časnik Haftar je kao 27-godišnjak, s Gadafijem sudjelovao u državnom udaru u kojem je svrgnut kralj Idris. Hafter je godinama bio najbliži suradnik Gadafija, a razišli su se 1987. nakon propale vojne akcije u Čadu. Libijske snage ondje su poražene, a Haftar i 350 vojnika zarobljeni. Gadafi ih je sve proglasio nesposobnima i nije želio niti pregovarati o njihovu oslobođenju.

Haftera je tada spasila CIA. Prebacila ga je u Zair, a onda u SAD, gdje je dobio i državljanstvo. Naselio se u Virginiji i nastavio suradnju s CIA-om. Iako Hafter tvrdi da je prekinuo suradnju s CIA-om još 2003., njegovi protivnici i dalje ga smatraju izrodom i američkim špijunom. U veljači prošle godine pokušao je izvesti vojni udar i preuzeti svu vlast u zemlji. U tome nije uspio te je otišao na istok zemlje, odakle je pokrenuo veliku ofenzivu za spas Libije.

Nikome nije jasno zašto se Haftar odlučio na vojnu operaciju jer je u Tunisu 11. prosinca 2015. godine sklopljen važan mirovni sporazum između predstavnika sukobljenih libijskih parlamenata iz Tripolija i Tobruka prema kojem je dogovoren mir i ustroj Libije kao jedinstvene države. Sporazum je postignut bez vanjskog posredovanja. Saraj i Haftar sastali su se i u Dubaiju u ožujku kako bi raspravili podjelu moći u Libiji te na koji će način zaustaviti osmogodišnje krvoproliće u Libiji.

Haftar je 2014. okupio preostale vojnike odane Gaddafiju te je u trogodišnjem sukobu preuzeo vlast nad najvećim gradom na istoku zemlje Bengazijem. Ove su godine preuzeli vlast nad naftnim poljima na jugu zemlje. Nažalost, Libija ima sudbinu kao Libanon gdje su se prelamale regionalne i svjetske sile. Libanon je, kao i Libija danas, imao na tisuće naoružanih frakcija koje su se financirane i bile pod utjecajem arapskih zemalja. Kada bi god došlo do tenzija između pojedinih arapskih zemalja, njihovi pristaše u Libanonu vodili su krvave oružane sukobe.

Zato mnogi vjeruju kako je ova akcija posljedica susreta Haftara sa saudijskim kraljem Salmanom, kao i sukoba između Saudijske Arabije i UAE-a s jedne, te Turske i Katara s druge strane. Isto tako, analitičari vjeruju kako je posjeta, osim zelenog svjetla ofenzive na Tripoli, namijenjena za stvaranje veza s krajnje konzervativnim muslimanskim salafistima, kojih ima u Haftarovoj vojsci i koji prate saudijskog propovjednika Rabae al-Madkhalija.

Kalifa Haftar, pomogao je Gadafiju osvojiti vlast 1969., ali se nakon toga zavadio s njim i pobjegao u SAD, 2011. se vratio u zemlju i stao na stranu pobunjenika. Nakon toga se, kada su pobunjeničke snage međusobno zaratile, iskazao oslobađanjem Bengazija od islamističkih snaga koje su preuzele kontrolu te je obećao da će "osloboditi" glavni grad Tripoli, koji je podijeljen od 2014.

Haftar je sebe proglasio osobom koja može donijeti stabilnost Libiji nakon godina konflikata obećavši da će tu članicu OPEC-a osloboditi oružanih grupa i obuzdati krijumčarenje migranata u Europu. No, EU je opet zabrinuta zbo mogućnosti dolaska novog vala izbjeglica. Zbog toga se sastalo i UN-ovo vijeće sigurnosti na zahtjev Velike Britanije koja je zajedno sa SAD-om, Francuskom, Italijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima također uputila apel za smirivanjem situacije.