Libija je opet poprište žestokih ratnih sukoba. U zemlji koju je zahvatio kaos nakon svrgnuća Moamera el Gaddafija 2011. godine, danas djeluje oko 1800 sukobljenih frakcija i 200 različitih plemena, i ima dvije suprotstavljene vlade. Jednu predvodi general Kalif Haftar sa sjedištem u Tobruku. Drži pod kontrolom istočni dio Libije i proglasio se predsjednikom kojeg priznaju Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Saudijska Arabija. U Tripoliju stoluje Fajez al-Saraj, kojeg priznaju EU, UN, Turska i Katar, a pod nadzorom je labavog saveza islamista nazvanog Libijska zora, piše Večernji list.
Ovih dana Haftarova Libijska nacionalna vojska – LNA, krenula je prema Tripoliju kojem su se primaknuli na samo 100 kilometara, a i dalje napreduju. Sarajeve snage donekle su uspjele zaustaviti Haftarove jedinice.
Umirovljeni libijski 72-godišnji general Khalifa Haftar vodio je borbe protiv islamista, a prošli mjesec proglasili su ga i zapovjednikom LNA. Zadatak bi mu trebao biti da prekine krvoproliće u toj zemlji i sve podjele i sukobe koji traju već osam godina jer se lokalni šerifi bore za vlast na svojim rascjepkanim teritorijama. Dodatni problem je što zemlji sada prijeti i Islamska država jer su ovam prebjegli neki od vođa kalifata nakon poraza u Siriji.
Haftera je tada spasila CIA. Prebacila ga je u Zair, a onda u SAD, gdje je dobio i državljanstvo. Naselio se u Virginiji i nastavio suradnju s CIA-om. Iako Hafter tvrdi da je prekinuo suradnju s CIA-om još 2003., njegovi protivnici i dalje ga smatraju izrodom i američkim špijunom. U veljači prošle godine pokušao je izvesti vojni udar i preuzeti svu vlast u zemlji. U tome nije uspio te je otišao na istok zemlje, odakle je pokrenuo veliku ofenzivu za spas Libije.
Nikome nije jasno zašto se Haftar odlučio na vojnu operaciju jer je u Tunisu 11. prosinca 2015. godine sklopljen važan mirovni sporazum između predstavnika sukobljenih libijskih parlamenata iz Tripolija i Tobruka prema kojem je dogovoren mir i ustroj Libije kao jedinstvene države. Sporazum je postignut bez vanjskog posredovanja. Saraj i Haftar sastali su se i u Dubaiju u ožujku kako bi raspravili podjelu moći u Libiji te na koji će način zaustaviti osmogodišnje krvoproliće u Libiji.
Zato mnogi vjeruju kako je ova akcija posljedica susreta Haftara sa saudijskim kraljem Salmanom, kao i sukoba između Saudijske Arabije i UAE-a s jedne, te Turske i Katara s druge strane. Isto tako, analitičari vjeruju kako je posjeta, osim zelenog svjetla ofenzive na Tripoli, namijenjena za stvaranje veza s krajnje konzervativnim muslimanskim salafistima, kojih ima u Haftarovoj vojsci i koji prate saudijskog propovjednika Rabae al-Madkhalija.
Haftar je sebe proglasio osobom koja može donijeti stabilnost Libiji nakon godina konflikata obećavši da će tu članicu OPEC-a osloboditi oružanih grupa i obuzdati krijumčarenje migranata u Europu. No, EU je opet zabrinuta zbo mogućnosti dolaska novog vala izbjeglica. Zbog toga se sastalo i UN-ovo vijeće sigurnosti na zahtjev Velike Britanije koja je zajedno sa SAD-om, Francuskom, Italijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima također uputila apel za smirivanjem situacije.
