Politička oluja opet bjesni Slovenijom. U najvažnijoj hrvatskoj susjedi, s kojom imamo najvišu gospodarsku razmjenu od gotovo šest milijardi eura, ali i niz spornih pitanja, ovoga je tjedna pala vlada. Nakon samo godinu i pol mandata, premijer Marjan Šarec, bez da je o tome obavijestio koalicijske partnere, podnio je ostavku, izazvavši šok na političkoj sceni. 

Njegova je vlada u početku ovisila o potpori čak pet koalicijskih stranaka, kao i potpori stranke Ljevica, koja je izvan vladajuće koalicije osiguravala vladi parlamentarnu većinu. To je značilo stalno ekvilibriranje između neposlušnih i međusobno suprotstavljenih koalicijskih stranaka i njihovih čelnika, što je onemogućavalo normalno vladanje. Onda je u studenom prošle godine Ljevica otkazala svoju potporu, čime je Šarecova vlada i formalno postala manjinska. 

Procurilo Rop Sanaderu 2004.: 'Ivo, ne radi mi pizdarije!'

Zato je Šarec, bivši komičar i gradonačelnik gradića Kamnika, bez ozbiljnijeg iskustva u visokoj politici, povukao strateški potez, presudivši vlastitoj vladi i pozivajući na raspisivanje prijevremenih izbora, želeći tako ojačati svoju političku poziciju.

Rasplet političke krize u Sloveniji mogao bi se reflektirati i na turbulentne hrvatsko-slovenske odnose, premda najvjerojatnije neće biti nikakvih promjena u kratkom roku. 

Naime, izvanredni parlamentarni izbori, ako ih uopće bude, bit će održani najranije u drugoj polovici travnja ili u svibnju, nakon čega slijede mukotrpni pregovori o sastavljanju nove vlade. Od prošlih slovenskih izbora do formiranja Šarecove vlade prošlo je više od tri mjeseca. 

A do formiranja nove vlade tehničke poslove obavljat će sadašnja vlada, tako da ne treba očekivati nikakve bitnije promjene u politici prema Hrvatskoj, koja će, kao i dosad, inzistirati na implementaciji arbitražne odluke - i to bez obzira na to kakvu će odluku Sud EU u Luksemburgu krajem ovoga tjedna donijeti o nadležnosti za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog arbitraže - blokirati ulazak Hrvatske u OECD i prijetiti blokadom hrvatskog ulaska u Schengen. 

Dva scenarija: Novi izbori ili novo preslagivanje

U ovom su trenutku najvjerojatnija dva scenarija, o kojima ovisi hoće li biti promjena u slovenskoj politici prema Hrvatskoj. Prema prvom scenariju, koji je i vjerojatniji, najnovija politička kriza u Sloveniji razriješit će se na izvanrednim parlamentarnim izborima. Postoji, međutim, i mogućnost novog političkog preslagivanja u okviru postojećeg parlamentarnog mandata, što bi bila nova prilika za lidera opozicije Janeza Janšu, koji je bio relativni pobjednik prošlih izbora, ali je Šarec uspio okupiti vladajuću većinu i tako spriječiti Janšu da po treći put formira slovensku vladu. 

Tri posljednje slovenske vlade, Šarecova te vlade Mire Cerara i Alenke Bratušek, bile su “anti-Janša” vlade, koje su formirale politički raznorodne stranke koje je povezivao isključivo strah od Janše. No taj je strah kod pojedinih koalicijskih stranaka posljednjih mjeseci je očito popustio, vjerojatno i zbog činjenice da neke od njih gotovo sigurno neće uspjeti prijeći izborni prag, pa im se ideja novih izbora ne čini osobito privlačnom, što bi Janša mogao iskoristiti i formirati desnu vladu. 

Slovenski ustav nakon ostavke premijera i pada vlade predviđa nekoliko pokušaja formiranja nove većine, a Janša već mjesecima ispituje mogućnost formiranja “alternativne koalicije”. Kad bi se Janša odlučio na takav korak i kad bi uspio okupiti dovoljno ruku za novu vladu, Šarec bi doživio sudbinu lidera talijanske desnice Mattea Salvinija, koji je srušio vlastitu vladu očekujući nove izbore, da bi se onda našao u opoziciji nakon što su njegovi koalicijski partneri dogovorili novu koaliciju bez njega. 

Što bi za Hrvatsku značila Šarecova pobjeda

Dakle, politička bitka vodi se između Šareca i Janše. Ostanak Šareca na vlasti i poslije izbora - a to je, s obzirom na to da je njegova stranka u ovom trenutku vodeća u anketama, jedna od izglednih opcija - osigurao bi kontinuitet dosadašnje politike Ljubljane prema Zagrebu. Iako je Šarec u prošloj predizbornoj kampanji najavljivao određene pomake u politici prema Hrvatskoj - uklanjanje žilet-žice i posjet Zagrebu - nakon formiranja vlade brzo je promijenio mišljenje. 

SOA i slične priče Premijer Slovenije upetljao se u špijunske igre i - ispušio

Ništa od toga Šarec kao premijer nije ostvario, nego je u cijelosti nastavio politiku blokada i ucjena koju su prema Hrvatskoj provodili bivši premijer Miro Cerar i njegov šef diplomacije Karl Erjavec. Šarec je rezolutno odbijao bilateralne pregovore sa Zagrebom, nastavljajući besmisleni i kontraproduktivni diplomatski rat s Hrvatskom na svim razinama. 

Što bi Hrvatskoj donijela Janšina vlada

Janšina vlada, s druge strane, bila bi odlična vijest za Andreja Plenkovića, jer bi Hrvatska u tom slučaju sigurno dobila zeleno svjetlo Ljubljane za Schengen. Janša je od početka bio skeptičan prema rješavanju graničnog spora arbitražom, a arbitražnu odluku koju Hrvatska ne priznaje smatra nepovoljnom za Sloveniju sugerirajući da bi u izravnim pregovorima sa Zagrebom bilo moguće postići bolje rješenje za Sloveniju. A upravo je to ono što predlaže i Zagreb: bilateralne pregovore na kojima bi se postiglo prihvatljivo rješenje za obje strane. 

Janša je na nedavnom kongresu Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu bezrezervno podržao i uključivanje Hrvatske u schengenski prostor poručivši da slovenska blokada nije u slovenskom nacionalnom interesu, čime je izazvao ogorčene reakcije u Sloveniji. 

Slovenska vladajuća koalicija suprotstavlja se nedavnoj odluci Europske komisije koja je dala Hrvatskoj zeleno svjetlo za Schengen tvrdeći da je riječ o političkoj odluci i da Hrvatska nije ispunila tehničke kriterije za tu odluku, optužujući Janšu da slovenske nacionalne interese podređuje stranačkim interesima. Naime, Janšina stranka, Slovenska demokratska stranka, članica je EPP-a, baš kao i Hrvatska demokratska zajednica.

Kuriozitet: zašto je za Hrvatsku bolji ‘radikalni’ desničar od ‘umjerenog’ konzervativca

I tu dolazimo do paradoksa: za Hrvatsku, kad su arbitražni spor i ulazak u Schengen u pitanju, bolji bi bio dolazak na vlast “radikala” Janše nego ostanak na vlasti “umjerenog” Šareca. Janša, koji je političku karijeru početkom devedesetih počeo kao socijaldemokrat, proteklih je godina doista radikalizirao svoje pozicije, često nastupajući s ultranacionalističkih, ksenofobnih, pa čak i rasističkih pozicija. 

Svesrdno podržavajući svog političkog kompanjona Viktora Orbana, Janša je po političkim i vrijednosnim stajalištima danas bliži Orbanu te populističkoj i ekstremističkoj Alternativi za Njemačku (AfD), nego umjerenoj politici desnog centra njemačke kancelarke Angele Merkel ili premijera Plenkovića. Pa ipak, kao što je Janša nedavno podržao Plenkovića i HDZ u Zagrebu, tako danas Plenković priželjkuje dolazak Janše na vlast u Ljubljani.