Naši državni tužitelji imaju neobične navike. Jedan se pojavljuje u svečanoj loži državnog teatra sa svojim tuženikom, drugi se naslikava na konferenciji za novinare s premijerom, gdje zajedno objavljuju da je oporbeni političar, koji će nakon toga prijeći u tabor vlasti, ulovljen s prstima u pekmezu. Ne znaš što je gore! Treći, pomalo već zaboravljen, ima naviku privoditi političke mrtvace. 

U svim slučajevima, procesi koje iniciraju traju cijelu vječnost. Da su Goering, Speer ili Eichmann imali tu sreću da ih progone naši državni odvjetnici i da im sudi naše sudstvo, već bi nekako dogurali do zastare ili bi bilo zaključeno da nisu bili “službene osobe”. Fatalna afera Dražena Jelenića odlično se uklapa u tu seriju bizarnosti. Ujutro je tvrdio da se neće povući jer je otkriveno da je mason. 

Popodne je promijenio mišljenje i najavio demisiju, do koje je uskoro i došlo. Navodno se dogovorio da ostaje u DORH-u, ali više ne kao državni odvjetnik, nego na poziciji zamjenika. Odmah su iskrsla nova pitanja. Je li nekim zakonom ili propisom državnim odvjetnicima zapriječeno sudjelovanje u masoneriji? Ako je pripadnost masonima dovoljna za nepoćudnost u funkciji državnog odvjetnika, zašto bi bila manja smetnja obnašanju zamjeničkih ili sličnih dužnosti? 

U oba slučaja mason može pogodovati svojoj “miloj braći”, a Jelenić nije deklarirao sukob interesa u predmetima gdje su predmet gonjenja bili masoni. Ako uskoro bude promijenjen zakon, to će se pokazati kao problem, ali promijeni li se zakon, mnogi će članovi mnogih udruga stradati...

Rat masona Jelenićeva smjena: Koja je uloga Vase Brkića i Gabrića?

Nakon što je Sabor prihvatio Jelenićev prijedlog za njegovim razrješenjem, krenula je procedura s izborom novoga glavnog državnog odvjetnika. Bit će to prvi put da će se glavni tužitelj birati na takav način. Prema izmijenjenom Zakonu o državnom odvjetništvu, sad će Vlada, prije nego što dođe u priliku predložiti Jelenićeva nasljednika Saboru, dobiti listu kandidata koju je sastavilo Državno odvjetničko vijeće. 

Nakon što Sabor razriješi Jelenića, Državno odvjetničko vijeće će - najavio je to Dražen Bošnjaković - u roku od 30 dana raspisati javni poziv. U međuvremenu DORH će voditi Zlata Hrvoj-Šipek, prva Jelenićeva zamjenica. Na poziv se mogu javiti svi koji ispunjavaju navedene uvjete za glavnog državnog odvjetnika. Znači, mogu se javiti osobe koje su najmanje 15 godina bila na nekoj pravosudnoj dužnosti ili su isto toliko godina bile odvjetnici, javni bilježnici ili sveučilišni profesori pravnih znanosti koji imaju položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita. 

Nadalje, kandidirati se mogu i ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom te najmanje 20 godina radnog iskustva koji su se dokazali svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima. Kandidati za glavnog državnog odvjetnika do sada nisu prolazili sigurnosnu provjeru SOA-e, a hoće li je ubuduće prolaziti, ostaje vidjeti. 

Peđa Grbin (SDP), član Državno odvjetničkog vijeća i saborskog Odbora za pravosuđe, predložio je da se kod kandidiranja za dužnost glavnog državnog odvjetnika provode sigurnosne provjere. O tome se može donijeti zakon u Saboru, no vremena nema puno.

- Ako se želi, vremena će se naći - rekao nam je Grbin. 

Kod posljednjih nekoliko izbora na kraju je obično bio imenovan netko iz redova zamjenika dotadašnjeg šefa DORH-a. Jelenić je naslijedio Dinka Cvitana, kojemu je do tada bio zamjenik. Cvitan je došao s mjesta ravnatelja Uskoka i na njemu naslijedio Mladena Bajića. Za njegova tri mandata na čelu DORH-a promijenila su se dva predsjednika Republike, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova. 

Ekskluzivno Otkrivamo sve zatajene istrage protiv Dubravke Šuice

Teško je povjerovati da bi se Bajić, koji je blizu mirovine, ponovno prihvatio te teške i odgovorne pozicije. Bivša ravnateljica Uskoka, Tamara Laptoš, kojoj se Jelenić zahvalio na toj dužnosti, ima, neslužbeno se doznaje, druge planove. Laptoš se kandidirala za hrvatskog predstavnika u Uredu europskog tužitelja i navodno je blizu toga da bude izabrana na tu funkciju. 

Upitno je i je li vladajuća većina zainteresirana da na čelo DORH-a dođe osoba poznata po beskompromisnosti i nespremnosti da osluškuje bilo politike. Kao ozbiljna kandidatkinja spominje se i aktualna ravnateljica Uskoka Vanja Marušić. No kako je njezin ured otvorio istrage ili provodi izvide nad nekoliko bivših ministara HDZ-a, pitanje je može li dobiti podršku. 

No kako će do imenovanja Jelenićeva nasljednika doći nakon izbora za šefa HDZ-a, njezin eventualni izbor za Jelenićeva nasljednika HDZ bi mogao kapitalizirati na predstojećim parlamentarnim izborima kao odlučnu činjenicu da su se konačno odlučili ozbiljno pozabaviti s mangupima u vlastitim redovima. Kao jedan od mogućih kandidata za glavnog državnog odvjetnika spominje se i Vladimir Terešak. 

On je bio šef Državnog odvjetništva u Zlataru, a od 2013. pravno zastupa HDZ u postupku Fimi media, u kojemu se HDZ tereti za nelegalno izvlačenje novca iz javnih poduzeća. Znači da sjedi na optuženičkoj klupi u ime HDZ-a. Pravno zastupanje HDZ-a povjerio mu je bivši predsjednik te stranke Tomislav Karamarko. 

Postoji mogućnost da će se kandidirati i Županijski državni odvjetnik u Osijeku Davor Petričević, koji je prije dvije godine bio glavni konkurent Draženu Jeleniću. Neki izvan tužiteljskih voda, priča se u pravničkim krugovima, čekaju da se vidi hoće li SOA provoditi sigurnosnu provjeru kandidata za glavnog državnog odvjetnika. 

Kao kandidat s puno izgleda spominje se predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, sudac Ivan Turudić. Iako je prošli tjedan na televiziji RTL rekao kako nema ambiciju postati glavni državni odvjetnik, Nacional je objavio kako doznaje da se Turudić, ako uskoro ne proradi Visoki kazneni sud, planira kandidirati za mjesto glavnog državnog odvjetnika. On je, podsjećamo, bio pomoćnik ministra pravosuđa u HDZ-ovoj vladi, a ne skriva da mu je ta stranka svjetonazorski najbliža.