Duboka država, sive eminencije, veliki brat koji sve motri, sve su to pojmovi koji često okupiraju umove diljem svijeta. Iako postoje brojna tajna društva, rijetko tko izaziva pažnju kao Bilderberg grupa, skup najutjecajnijih i najbogatijih ljudi na svijetu koji vuku konce i kreiraju sudbinu čovječanstva. Osnovana 1954. godine, Bilderberg grupa već dugo izaziva fascinaciju zbog svojih tajnih sastanaka u ekskluzivnim hotelima i odmaralištima, gdje sudionici raspravljaju o međunarodnim odnosima, ekonomiji i sigurnosti bez prisutnosti javnosti i novinara. Među njenim članovima bili su čelnici CIA-e i MI6-a, dok je Henry Kissinger bio redovit gost uz osobe poput Billa Clintona, Billa Gatesa... Naziv je dobila po hotelu Bilderberg (Hotel De Bilderberg) u Oosterbeeku, Nizozemska gdje su se moćnici po prvi put sastali od  29. do 31. svibnja 1954.

Idejni začetnik bio je poljski političar u egzilu Józef Retinger, koji je bio zabrinut bog rasta antiamerikanizma u zapadnoj Europi i sve većeg utjecaja i simpatija prema socijalizmu koji se kosio s idejama kapitalizma i laissez faire ekonomije. Predložio je sastanak na kojem bi se okupili čelnici iz europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država s ciljem promicanja atlantizma, boljeg razumijevanja između kultura SAD-a i zapadne Europe radi poticanja suradnje u političkim, gospodarskim i obrambenim pitanjima. Cilj je bio spriječiti utjecaj SSSR-a.

Prvi sastanak

Retinger se obratio nizozemskom princu Bernhardu, koji je pristao podržati ideju, s bivšim belgijskim premijerom Paulom van Zeelandom i tadašnjim čelnikom Unilevera, Paulom Rijkensom. Bernhard je zatim kontaktirao Waltera Bedella Smitha, tadašnjeg šefa CIA-e, koji je savjetniku predsjednika Eisenhowera, Charlesu Douglasu Jacksonu, povjerio daljnje razmatranje prijedloga. Popis uzvanika trebao je biti sastavljen tako da svaka država pošalje po dva sudionika – jednog koji predstavlja "konzervativno", a drugog koji zastupa "liberalno" gledište. Na prvoj konferenciji sudjelovalo je pedeset izaslanika iz jedanaest zemalja zapadne Europe, zajedno s jedanaest Amerikanaca.  Svake godine skupina se sastaje u drugom gradu. Godišnje na sastancima sudjeluje 120 do 130 članova. Sudionicima je dopušteno da javno govore o sastancima, ali ne i o sadržaju zbog čega su se javile brojne sumnje i teorije zavjera. 

Uzrokovali su raspad Jugoslavije?

Prije nego što je postao predsjednik SAD-a, na jednom sastanku Bilderberške skupine navodno je bio i američki predsjednik Barack Obama, kao i bivša državna tajnica Hillary Clinton. Denis Healey, engleski politički veteran, jedan od rijetkih koji je otvoreno govorio o sastancima, ističe da Bilderberška skupina nije tajno društvo, ali da naziv “svjetska vlada” nije pretjerivanje. U prilog tomu idu i informacije da je ta skupina još 1989. godine raspravljala o sukobima na Balkanu koji su se dogodili nekoliko godina poslije, a njeni su članovi predvidjeli i događanja na Kosovu.

Talijanski sociolog Domenico Moro napisao je knjigu 'Klub Bilderberg i Trilaterala', a u njoj navodi i detalje vezane uz ulogu ove skupine u razbijanju Jugoslavije. Tvrdi da su svi ključni ljudi koji su odlučivali o jugoslavenskom prostoru bili povezani s Bilderberškom skupinom, od lorda Carringtona, Richarda Holbrookea i Madeleine Albright preko Javiera Solane i Bernarda Kouchnera. U knjizi tvrdi da je raspad Jugoslavije, bio s povezan s interesima SAD-a i velikog kapitala s europske strane, posebno njemačkog. Naime, raspadom Jugoslavije olakšano je uključivanje u monetarno-ekonomski prostor kojim je dominirala njemačka marka, smatra Moro. Međutim, postoji opravdana sumnja na ove tvrdnje jer je taj isti Zapad natjerao i Hrvatsku i Sloveniju da uvedu tromjesečni moratorij na odluku o napuštanju Jugoslavije. Svijet je shvatio da je zajedničkoj zemlji stigao kraj kada se zahuktao rat u Hrvatskoj i kada su zadnji dan tromjesečnog moratorija bombardirani banski dvori. Hrvatska je međunarodno priznanje dobila tek 15. siječnja 1992. iako je rat počeo još u ožujku 1991.

Bilderberg Moćno tajno društvo opsjednuto SFRJ-om i Titom

Teorije zavjera

Bilderberška grupa već desetljećima potiče brojne teorije zavjere, uglavnom zbog svoje zatvorenosti, ekskluzivnosti i činjenice da se na sastancima okupljaju najutjecajniji ljudi iz svijeta politike, biznisa, bankarstva, medija i vojske. Jedan od najglasnijih kritičara godišnjih sastanaka je Alex Jones. Najraširenija teorija tvrdi da Bilderberška grupa služi kao tajna vlada u sjeni koja koordinira globalnu politiku bez demokratskog nadzora. Smatra se da oni povlače konce iza većine velikih odluka, od rata do ekonomskih kriza. Neki vjeruju da grupa odlučuje o ključnim ekonomskim politikama, poput kretanja valuta, cijena nafte, globalnih tržišta, pa čak i planiranju recesija ili kriza, kako bi elitama omogućili veću kontrolu i profit.

Grupa je na udaru političara koji gaje jake emocije prema suverenim politikama i optužuju ih da im je cilj uspostava novog svjetskog poretka s jednom vladom, bez nacionalnih i samostalnih država. Postoji uvjerenje da Bilderberg grupa odlučuje tko će postati svjetski lideri, primjerice, da su pojedini predsjednici ili premijeri izabrani i podržani nakon što su prisustvovali konferenciji.