Kuga, bolest koja je u srednjem vijeku odnijela desetke milijuna života i ostala zapamćena kao jedan od najvećih simbola masovne smrti u ljudskoj povijesti, nije nestala. I danas se pojavljuje u pojedinim dijelovima svijeta, a novi slučaj iz Rusije ponovno je skrenuo pozornost na bolest za koju mnogi vjeruju da pripada prošlosti. Mlada zaposlenica ruskog instituta specijaliziranog upravo za istraživanje kuge umrla je nakon što je razvila tešku upalu pluća, a ruske vlasti zasad nisu službeno potvrdile da je uzrok smrti bila bakterija koja izaziva kugu.

Kako piše Newsweek, 28-godišnja Darija Šipilova, djelatnica Instituta za istraživanje kuge u Irkutsku u Sibiru navodno je kolegama rekla da je tijekom rada razbila epruvetu u kojoj su se nalazile žive bakterije. Nakon toga razvila je simptome teške pneumonije, hospitalizirana je i priključena na respirator, ali je nekoliko dana kasnije preminula. Prema ruskim medijima, sumnja se na plućnu, odnosno pneumoničnu kugu, najopasniji oblik ove bolesti. Ruska služba za zaštitu potrošača i javno zdravstvo Rospotrebnadzor, međutim, navodi da kod mlade žene nije potvrđen mikroorganizam povezan s njezinim profesionalnim radom te njezinu bolest zasad opisuje kao pneumoniju nepoznatog uzroka.

Slučaj je ipak pokrenuo opsežne protuepidemijske mjere. Prema dostupnim informacijama, identificirano je gotovo 200 ljudi koji su mogli biti u kontaktu s preminulom ženom, a dio zdravstvenih ustanova stavljen je pod karantenu. Lokalne vlasti objavile su da zasad nitko od kontakata nema simptome te da su laboratorijski testovi negativni. Otkazana su i neka javna događanja, dok je pokrenuta istraga kako bi se utvrdilo jesu li u laboratoriju prekršena sigurnosna pravila. Američki State Department potvrdio je da zajedno s američkim Centrom za kontrolu i prevenciju bolesti prati slučaj te je pozvao ruske vlasti da objave točne i potpune informacije.

Kuga danas postoji u više dijelova svijeta

Najnovija karta Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje u kojim su državama posljednjih godina zabilježeni slučajevi kuge. Bolest je, dakle, daleko od iskorijenjene. Prema podacima WHO-a za razdoblje od 2019. do 2025. godine, deset država prijavilo je barem sumnjive slučajeve kuge, dok je šest država imalo i laboratorijski potvrđene slučajeve. Ukupno je u tom razdoblju WHO-u prijavljeno 3860 sumnjivih slučajeva, od kojih je 2646 potvrđeno, a zabilježena su 423 smrtna ishoda.

Potvrđeni slučajevi zabilježeni su u Demokratskoj Republici Kongo, Keniji, Madagaskaru, Ugandi, Kini i Mongoliji. Sumnjivi slučajevi prijavljeni su i iz Brazila, Katara, Saudijske Arabije i Ekvadora. Pritom WHO upozorava da činjenica da neka zemlja nije prijavila slučajeve ne znači nužno da na njezinu području nema prirodnih žarišta bakterije. Velika većina potvrđenih slučajeva posljednjih godina koncentrirana je u Africi, prije svega u Demokratskoj Republici Kongo i na Madagaskaru. Te dvije države zajedno čine gotovo 98 posto svih potvrđenih slučajeva prijavljenih WHO-u između 2019. i 2025. godine.

SCENARIJ APOKALIPSE BIOLOŠKI RAT: U Sibiru iz laboratorija bježi genetski modificirana verzija kuge

Newsweek navodi da je upravo ruski slučaj podsjetio koliko ozbiljne posljedice može imati izlaganje uzročniku bolesti, posebice ako se radi o plućnom obliku kuge. Bakterija Yersinia pestis prirodno cirkulira među malim sisavcima i njihovim buhama, a ljudi se najčešće zaraze ugrizom zaražene buhe, kontaktom s inficiranim životinjskim tkivom ili tjelesnim tekućinama. Kod plućne kuge postoji i dodatna opasnost - bolest se može širiti s čovjeka na čovjeka kapljicama iz dišnog sustava.

Najopasniji oblik može ubiti vrlo brzo

Postoji nekoliko oblika bolesti. Najpoznatija je bubonska kuga, kod koje se nakon infekcije pojavljuju visoka temperatura, slabost i izrazito povećani i bolni limfni čvorovi, tzv. buboni. Bakterija se, međutim, može proširiti krvotokom i izazvati septikemijsku kugu ili doći do pluća i izazvati pneumoničnu kugu. Upravo je potonja posebno opasna jer se simptomi mogu razviti vrlo brzo, a oboljeli mogu dobiti tešku upalu pluća, poteškoće s disanjem i iskašljavati krv.

WHO upozorava da neliječena pneumonična kuga može biti smrtonosna u vrlo kratkom roku. Inkubacija katkad traje samo 24 sata, a bez pravodobnog liječenja stanje se može dramatično pogoršati tijekom jednog do dva dana. Istodobno, za razliku od srednjeg vijeka, moderna medicina ima učinkovito oružje protiv bolesti. Kuga je bakterijska infekcija i može se liječiti antibioticima, pri čemu je ključno terapiju započeti što ranije, idealno unutar prvih 24 sata nakon pojave simptoma.

Zbog toga današnji pojedinačni slučajevi kuge ne znače automatski prijetnju pandemijom kakvu povijest pamti iz vremena Crne smrti. Zdravstvene službe mogu izolirati oboljele, pratiti kontakte i preventivno liječiti osobe koje su bile izložene bakteriji. Ipak, plućna kuga ostaje jedna od bolesti kod kojih svaki propust u ranom otkrivanju može imati ozbiljne posljedice, posebno zato što se, za razliku od najčešćeg bubonskog oblika, može izravno prenositi među ljudima.

Crna smrt ubila je milijune

Kuga je tijekom povijesti izazvala nekoliko velikih pandemija. Najpoznatija je Crna smrt koja je sredinom 14. stoljeća poharala Europu, Aziju i sjevernu Afriku. Procjene broja žrtava razlikuju se, ali WHO navodi da je samo u Europi umrlo više od 50 milijuna ljudi. U doba bez antibiotika i razumijevanja načina širenja bolesti čitavi su gradovi ostajali bez velikog dijela stanovništva.

Danas se prirodna žarišta bakterije Yersinia pestis nalaze na svim kontinentima osim Oceanije. To znači da bakterija može opstajati među divljim životinjama i njihovim buhama čak i ondje gdje godinama nije bilo ljudskih slučajeva. Zbog toga WHO naglašava važnost nadzora populacija glodavaca, brzog prepoznavanja bolesti i stalne laboratorijske pripravnosti u područjima u kojima je kuga endemska.

Za sada nema dokaza da se slučaj iz Sibira pretvorio u šire izbijanje bolesti. Svi poznati kontakti preminule laboratorijske djelatnice prema posljednjim informacijama ostaju bez simptoma, a ruske vlasti nisu službeno potvrdile da je žena uopće umrla od kuge. No činjenica da su karantene uvedene, da je gotovo 200 ljudi stavljeno pod zdravstveni nadzor i da slučaj prate i američke zdravstvene službe pokazuje koliko se ozbiljno tretira čak i sama sumnja na pneumoničnu kugu.