Rekordnih 65,3 milijuna ljudi raseljeno je širom svijeta, a mnogi od njih bježeći od rata samo su se suočili s novim zaprekama, oštrijim zakonima i ksenofobijom kad su prešli granice, rekao je UNHCR u ponedjeljak u izvješću "Globalni trendovi" koje donosi podatke za 2015. godinu.

Brojka, koja je narasla s 59,5 milijuna u 2014. i 50 posto u pet godina, znači da je na svakih 113 ljudi u svijetu jedan čovjek sada izbjeglica, tražitelj azila ili raseljen u vlastitoj domovini.

Borbe u Siriji, Afganistanu, Burundiju i Južnom Sudanu uzrokovale su najnoviji egzodus, naveo je UNHCR u izvješću objavljenom u povodu obilježavanja Međunarodnog dana izbjeglica.

"Izbjeglice i migranti prešli su Sredozemno more i stigli na europske obale, a poruka koju nose jest ako ne riješite probleme, problemi će vas sustići", kazao je visoki povjenik za izbjeglice Filippo Grandi na konferenciji za novinare.

"Bolno je da je moralo tako dugo trebati da ljudi u bogatim zemljama to razumiju", rekao je. "Potrebna nam je akcija, politička akcija koja će zaustaviti sukobe, to bi bila najvažnija prevencija izbjegličkog vala".

Prošle godine u razvijenim zemljama smješteno je rekordnih 2 milijuna novih tražitelja azila, navodi se u izvješću. Blizu 100.000 je djece bez pratnje ili odvojeno od svojih obitelji, trostruko više nego 2014.  

Njemačka, u kojoj je na svaka tri tražitelja azila jedan podrijetlom iz Sirije, vodi sa 441.900 zahtjeva za azilom, zatim slijedi SAD sa 172.700 a mnogi od tamošnjih tražitelja azila pobjegli su pred nasiljem povezanim s bandama ili drogom u Meksiku i središnjoj Americi.

U zemljama u razvoju još uvijek je smješteno 86 posto izbjeglica u svijetu, najviše u Turskoj u kojoj je 2,5 milijuna Sirijaca, zatim slijede Pakistan i Libanon, navodi se u izvješću.

Tražitelji azila koji su izbjegli pred ratnim sukobima ili progonima sve više su suočeni sa zaprekama  i ksenofobijom, rekao je Grandi. "Porast ksenofobije nažalost postaje vrlo jasna budućnost okružja u kojem radimo", rekao je.

"Zapreke su posvuda - i ne govorim samo o ogradama. Govorim o zakonskim zaprekama koje se javljaju, uključujući zemlje industrijaliziranog svijeta koji su dugo vremena bile utvrde načela u obrani temeljnih prava povezanih s azilom", istaknuo je Grandi.

Nakon što su zemlje tzv. balkanske rute zatvorile granice, Turska i Europska unija postigle su sporazum da zaustave priljev migranata.

"Činjenica da je priljev zaustavljen ne znači da se okončao problem raseljenih ljudi.  Možda se završio za neke zemlje koje se više ne bave njime, zasad", kazao je.

Od dogovorene sheme o preraspodjeli 160.000 tražitelja azila iz Grčke i Italije u ostale zemlje članice EU-a, kako bi se ublažio pritisak na prve dvije zemlje,  premješteno je samo 2.406 osoba, pokazuju podaci EU-a.

Upitan o zastoju u premještanju tih ljudi, Grandi je rekao: "Nema plana B za Europu. Europa će nastaviti primati ljude koji traže azil" i dodao: "Svi moramo sada preuzeti odgovornost".