Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine danas se otvoreno svrstala rame uz rame s Miloradom Dodikom i nasljednicima Radovana Karadžića. Naime, hrvatski zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH Zlatko Miletić je na današnju sjednicu htio uvrstiti glasanje o osudi okupljanja ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu. 

Glasovima delegata SNSD-a, HDZ-a i SDS-a, ova točka nije uvrštena na dnevni red, a Miletić je kazao da je zatečen i da je za njega to razočaravajuće, javlja N1. 

"Mislim da je Dom naroda u skladu sa Ustavom bio dužan osuditi jedan takav događaj. Potrudio sam se i dostavio im stranicu teksta, smatram da su osobe koje su sudjelovale na tom skupu povrijedile članak 145. KZ BiH jer su na javnom mjestu izazivali vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju što svakako samo po sebi zaslužuje pažnju imajući u vidu da je BiH sklona sigurnosnim izazovima. Propustili smo priliku i sramotno je da se nismo oglasili o tome i nismo to nazvali pravim imenom, a to je fašizam", kazao je Miletić okupljenim novinarima. 

Podsjetimo, više stotina pripadnika četničkog pokreta iz Bosne i Hercegovine i Srbije okupilo se u nedjelju u Višegradu kako bi tamo odali počast Draži Mihailoviću, osuđenom ratnom zločincu pod čijim su zapovjedništvom u Drugom svjetskom ratu počinjeni progoni i pokolji tisuća muslimana-Bošnjaka i Hrvata.

U odorama koje asociraju na one što su ih četnici nosili tijekom Drugog svjetskog rata te uz njhovo znakovlje i ratne zastave oko 200 okupljenih postrojili su se u središtu Višegrada, javila je Hina.

"On (Mihailović) je čovjek koji je svoj život posvetio slobodi srpkog naroda, razvoju demokracije i obrani domovine od fašističkih agresora i komunista", izjavio je novinarima u Višegradu Dušan Sladojević koji se predstavio kao  "predsjednik Ravnogorskog pokreta otadžbine Republike Srpske".

Razlog zbog kojega se sljednici četničke ideologije već godinama okupljaju upravo u ožujku u Višegradu je činjenica da je Mihailović u okolici tog gradića zarobljen 1946. godine u akciji tadašnje jugoslavenske službe državne sigurnosti.

Nakon uhićenja mu je suđeno, izrečena mu je smrtna kazna zbog odgovornosti za ratne zločine koje su počinili četnici pod njegovim zapovjedništvom a potom je strijeljan, vjerojatno u svibnju 1946.

No vlasti u Srbiji su u sklopu procesa rehabilitacije nacističkih suradnika iz Drugog svjetskog rata to osigurale i za Mihailovića. Viši sud u Beogradu je 2015. godine proglasio ništavnim suđenje provedeno 1946. godine te je Mihailoviću posmrtno vratio građanska prava.

Prema procjenama koje je izradio Vladimir Žerjavić, ugledni hrvatski stručnjak za demografiju, u zločinima koje su počnile postrojbe pod Mihailovićevom zapovjedništvom ubijeno je najmanje 15 tisuća Hrvata i 29 tisuća Bošnjaka, tadašnjih muslimana.