Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine danas se otvoreno svrstala rame uz rame s Miloradom Dodikom i nasljednicima Radovana Karadžića. Naime, hrvatski zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH Zlatko Miletić je na današnju sjednicu htio uvrstiti glasanje o osudi okupljanja ravnogorskog četničkog pokreta u Višegradu.
Glasovima delegata SNSD-a, HDZ-a i SDS-a, ova točka nije uvrštena na dnevni red, a Miletić je kazao da je zatečen i da je za njega to razočaravajuće, javlja N1.
"Mislim da je Dom naroda u skladu sa Ustavom bio dužan osuditi jedan takav događaj. Potrudio sam se i dostavio im stranicu teksta, smatram da su osobe koje su sudjelovale na tom skupu povrijedile članak 145. KZ BiH jer su na javnom mjestu izazivali vjersku, rasnu i nacionalnu mržnju što svakako samo po sebi zaslužuje pažnju imajući u vidu da je BiH sklona sigurnosnim izazovima. Propustili smo priliku i sramotno je da se nismo oglasili o tome i nismo to nazvali pravim imenom, a to je fašizam", kazao je Miletić okupljenim novinarima.
Podsjetimo, više stotina pripadnika četničkog pokreta iz Bosne i Hercegovine i Srbije okupilo se u nedjelju u Višegradu kako bi tamo odali počast Draži Mihailoviću, osuđenom ratnom zločincu pod čijim su zapovjedništvom u Drugom svjetskom ratu počinjeni progoni i pokolji tisuća muslimana-Bošnjaka i Hrvata.
U odorama koje asociraju na one što su ih četnici nosili tijekom Drugog svjetskog rata te uz njhovo znakovlje i ratne zastave oko 200 okupljenih postrojili su se u središtu Višegrada, javila je Hina.
"On (Mihailović) je čovjek koji je svoj život posvetio slobodi srpkog naroda, razvoju demokracije i obrani domovine od fašističkih agresora i komunista", izjavio je novinarima u Višegradu Dušan Sladojević koji se predstavio kao "predsjednik Ravnogorskog pokreta otadžbine Republike Srpske".
Razlog zbog kojega se sljednici četničke ideologije već godinama okupljaju upravo u ožujku u Višegradu je činjenica da je Mihailović u okolici tog gradića zarobljen 1946. godine u akciji tadašnje jugoslavenske službe državne sigurnosti.
Nakon uhićenja mu je suđeno, izrečena mu je smrtna kazna zbog odgovornosti za ratne zločine koje su počinili četnici pod njegovim zapovjedništvom a potom je strijeljan, vjerojatno u svibnju 1946.
No vlasti u Srbiji su u sklopu procesa rehabilitacije nacističkih suradnika iz Drugog svjetskog rata to osigurale i za Mihailovića. Viši sud u Beogradu je 2015. godine proglasio ništavnim suđenje provedeno 1946. godine te je Mihailoviću posmrtno vratio građanska prava.
Prema procjenama koje je izradio Vladimir Žerjavić, ugledni hrvatski stručnjak za demografiju, u zločinima koje su počnile postrojbe pod Mihailovićevom zapovjedništvom ubijeno je najmanje 15 tisuća Hrvata i 29 tisuća Bošnjaka, tadašnjih muslimana.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
pa kada nitko nije osudio bošnjačko biranje predstavnika hrvata, zašto bi hrvati osudili srpsko okupljanje pod motom - spremte se! trebaju li hrvati zbog toga biti spremni?
hdzovcima smeta samo sdp