Učinci globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem bili su daleko gori za neke ljude, pokazala je analiza World Weather Attribution (WWA) i Climate Centrala. Najteže su pogođene one u karipskim i pacifičkim otočnim državama. Mnogi su izdržali oko 150 dana više opasnih vrućina nego što bi izdržali bez globalnog grijanja, gotovo pola godine.

Gotovo polovica zemalja svijeta izdržala je najmanje dva mjeseca visokorizičnih temperatura. Čak i u najmanje pogođenim mjestima, poput Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Australije, zagađenje ugljikom izgaranjem fosilnih goriva dovelo je do dodatna tri tjedna povišenih temperatura. Pogoršani toplinski valovi najsmrtonosnija su posljedica klimatskog izvanrednog stanja. Prestanak spaljivanja ugljena, nafte i plina bio je ključan za zaustavljanje još gorih učinaka, rekli su znanstvenici, a predviđa se da će 2024. biti najtoplija godina u povijesti s rekordno visokim emisijama ugljika, piše Guardian. 

Milijuni ljudi umrli su od posljedica globalnog zagrijavanja

Istraživači su pozvali da se smrtni slučajevi uzrokovani toplinskim valovima prijavljuju u stvarnom vremenu, a trenutni podaci su "vrlo podcijenjeni" zbog nedostatka praćenja. Moguće je da su nebrojeni milijuni ljudi umrli od posljedica globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem u posljednjim desetljećima.

“Utjecaji zagrijavanja fosilnih goriva nikad nisu bili jasniji ili razorniji nego 2024. i prouzročili su neumoljivu patnju”, rekla je dr. Friederike Otto, s Imperial Collegea u Londonu i suvoditeljica WWA-a. “Poplave u Španjolskoj, uragani u SAD-u, suša u Amazoniji i poplave diljem Afrike samo su neki od primjera. Znamo točno što trebamo učiniti da spriječimo pogoršanje situacije: prestati sagorijevati fosilna goriva.”

Joseph Giguere, istraživački tehničar u Climate Centralu, rekao je: "Gotovo posvuda na Zemlji dnevne temperature koje su dovoljno visoke da ugroze ljudsko zdravlje postale su sve češće zbog klimatskih promjena."

Guardian je u studenom otkrio da je klimatska kriza uzrokovala desetke prije nemogućih toplinskih valova, kao i da je stotine drugih ekstremnih vremenskih događaja učinila ozbiljnijim ili vjerojatnijim da će se dogoditi. Nova analiza identificirala je lokalne "dane opasne vrućine" izračunavanjem granične temperature za najtoplijih 10% dana od 1991.-2020. Ovi su dani povezani s povećanim zdravstvenim rizicima.

Istraživači su zatim usporedili broj dana koji premašuju ovaj prag u 2024. s onima u scenariju bez globalnog zagrijavanja kako bi izračunali koliko je ekstra vrućih dana uzrokovano klimatskom krizom. Otkrili su da je prosječna osoba bila izložena još 41 dan opasnim vrućinama, naglašavajući kako je klimatska kriza izložila još milijune ljudi opasnim temperaturama tijekom dužih razdoblja u godini.

Indonezija, dom 280 milijuna ljudi, iskusila je 122 dana dodatne opasne vrućine, kao i Singapur i mnoge države Srednje Amerike.

Na Bliskom istoku, ljudi u Saudijskoj Arabiji izdržali su 70 dodatnih vrućih dana, u godini kada je najmanje 1300 hodočasnika umrlo tijekom ekstremne vrućine.