Kolindu su uvjerili da može srušiti Plenkija
Nakon sukoba na relaciji Pantovčak - Banski dvori, zbog odbijanja prijedloga predsjednice da se sazove zajednička sjednica Vlade na temu demografije i blokiranih, a potom i njezinih učestalih kritika na račun Vlade, na pomolu je čini se nova era u odnosima između dva brda. Pomak prema konstruktivnoj suradnji, demonstriran je na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju. Dobro upućeni izvori u Predsjedništvu HDZ-a, ali saborski zastupnici, koji poznaju oboje, navode kako je korak naprijed u normalizaciji odnosima ostvaren na Dan državnosti. Premijer i predsjednica RH, kažu, na ručku su se dogovorili o budućoj suradnji.
"Taj dan bio je ključan za stvaranje atmosfere razumijevanja. Oboje su shvatili da im međusobne konfrontacije štete", kažu.
Oni s kojima smo razgovarali uvjereni su da će posljednji dogovor Plenkovića i Grabar Kitarović imati snažan utjecaj na njihove daljnje odnose.
"Oni su u ovom trenutku stavili karte na stol, jer je interes im je smiriti loptu", uvjeravaju naši sugovornici.
Činjenica je kako je premijer nakon Dana državnosti najavio sjednicu Vijeća za demografsku revitalizaciju, na koju je pozvana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Na sjednici je iznio plan vladinih mjera, ali i bez sustezanja rekao je kako podržavaju "niz aktivnosti koje je predložila predsjednica". Kao gestu dobre volje za daljnjom zajedničkom suradnjom, premijer je najavio kako će u rad Vijeća za demografsku revitalizaciju uključiti savjetnika predsjednice, demografa Anđelka Akrapa, koji je s njom radio na demografskim mjerama, koje je nakon Plenkovićeve "košarice" predstavila javnosti.
"Sve što planira Vlada u velikoj mjeri poklapa se s onim što sam predložila. Ohrabruje me ono što planira Vlada kako bismo stvorili iste uvjete kao i države u koje nam se iseljavaju ljudi", poručila je predsjednica nakon sjednice vijeća, a do nedavno je demografija bila oštrica uperena prema Vladi.
Zaoštravanje odnosa između Pantovčaka i Markova trga bio je, kažu, plan ljudi iz desne struje HDZ-a, koja je predsjednicu uvjeravala kako bi trebala preuzeti funkciju predsjednice HDZ-a, a potom i premijerke, no uvjeravaju kako ona takvu odluku nikada nije donijela. Desnoj struji kao argument za ostvarenje cilja, prvo je bio da će Andrej Plenković pasti zbog inzistiranja na ratifikaciji Istanbulske konvencije iako su prema tom dokumentu postojali otpori u samoj vladajućoj stranci. Nakon što je postalo jasno da taj scenarij nije izgledan, krenuli su s pričama kako neće doći do nagodbe za Agrokor te da će upravo to biti kraj stolovanja Plenkovića na Trgu žrtava fašizma.
"Sve te njihove procjene i teze pokazale su se krive. Ti isti ljudi predsjednici Kolindi Grabar Kitarović savjetovali sučeljavanje i zaoštravanje odnosa s Vladom, a uvjeravali su je kako je će joj to koristiti u rastu popularnosti. No činjenica je da je popularnost predsjednice posljednjih mjeseci pala i da su se svi ti savjeti pokazali potpuno krivima", pričaju dobro upućeni izvori.
Nakon što je Plenković sa stranačkih funkcija političkog i međunarodnog tajnika smijenio Davora Ivu Stiera i Miru Kovača te na njihova mjesta stavio Lovru Kuščevića i Davora Božinovića, izvori iz HDZ-a napominju kako je Plenković time ojačao svoju funkciju u stranci, a pravi test bit će izbori za Europski parlament.
Čini se da bi na njima mogao bivšeg prijatelja - a sad se čini i bivšeg protivnika - Davora Ivu Stiera vratiti nazad u Bruxelles kao "robu s greškom", a na isti se način riješiti i Mire Kovača, koji je "njurgao" protiv Plenkovića, ali nikad posve jasno i otvoreno, pa nije uspio zaraditi čak ni etiketu pučista, nego više nekakvog "ki bi da bi" oporbenjaka... Miro Kovač bio je do Stierova žovijalnog nastupa u Lisinskom vedeta, uživao je osjetnu popularnost na terenu - HDZ-ova ga baza voli - no Stier mu je ukrao šou, ali ni on u tolikoj mjeri da bi mogao zaljuljati, a kamoli srušiti Plenkovića.
Ipak, od njih dvojice u osporavanju Andreja Plenkovića puno je više pridonio Mate Radeljić, stari karamarkovac, čiji će utjecaj u Uredu nakon ovoga ipak opasti. Izvori iz vrha HDZ-a uvjeravaju nas da je Radeljić gurao Plenkovića i Kolindu u sukob kako bi oboje pali i time otvorili prostor za povratak Tome Karamarka, no ako je taj plan i bio na djelu, morat će biti otpisan.
Na vrhuncu sukoba oko demografije, podsjetimo, u HDZ-u su tvrdili da se jasno iščitava rukopis savjetnika predsjednice za unutarnju politiku Matu Radeljića, kojega su apostrofirali i kao jednu od glavnih prepreka normalizaciji odnosa između predsjednice i premijera. Iz HDZ-a su pozivali predsjednicu da makne Radeljića koji joj samo nanosi štetu gurajući je u svađu s Vladom i premijerom, no Kolinda se to nije usuđivala jer se boji razornih napada s desnice, od utjecajne TV emisije Velimira Bujanca naniže.
To bi joj znatno smanjilo izborne šanse, kao i eventualna kandidatura Zlatka Hasanbegovića za predsjednika - oni dijele isto biračko tijelo - pa je Radeljić politički ipak preživio. Radeljić odavno slovi za predstavnika unutarstranačke opozicije Andreja Plenkovića. Nametnulo se i pitanje tko je taj koji je radio na pomirbi Andreja Plenkovića i Kolinde Grabar Kitarović. Neki sugovornici su mišljenja da je pružanje ruke pomirenja bilo potpuno spontano.
Koliko će trajati tek uspostavljeni mir između Grabar Kitarović i Plenkovića ostaje vidjeti jer demografija nije bila prva tema oko koje su izbili sukobi. Povijest njihovih odnosa obilježena je sukobima i mirenjima. Iskusni aktivni diplomati koji poznaju predsjednicu i premijera s početka političke karijere podsjetili su na njihove glavne sličnosti, ali i različitosti, o čemu može ovisiti daljnji razvoj odnosa. Podsjetimo, Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković politički su stasali u Ministarstvu vanjskih poslova, dok je šef diplomacije bio Mate Granić.
Dolaskom na Pantovčak predsjednica ga je postavila za savjetnika, a on slovi za iskusnog, staloženog, ali ponajviše diskretnog čovjeka. Iako nemaju službenu suradnju, činjenica je i da je Granić prijatelj i Andreja Plenkovića, što je premijer i potvrdio u jednoj od ranijih izjava.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Na pitanje kakav ima odnos s Matom Granićem, kratko je poručio "prijateljski", a svojedobno je priznao da se, osim uz Vladimira Šeksa, najčešće savjetuje upravo s Granićem.
Je li Mate Granić bio most u novim odnosima između svojih "učenika" koji vladaju na Pantovčaku i u Banskim dvorima, kako tvrde drugi izvori upućeni u odnose Pantovčaka i Banskih dvora, ostaje nagađati, jer se Granić drži osnovnog postulata - diskrecije. Ipak, nisu svi oko njega diskretni pa su nam prepričali priču prema kojoj je Granić bio arhitekt nove suradnje dva brda.
"Andrej, molim te, promisli kako ti svađa s predsjednicom ne čini dobro. Ti si demokrat, a ovako ispada suprotno, i to dok je Kolinda najpopularnija političarka u zemlji", tako je nekako započeo nedavni razgovor između Plenkovića i Granića, koji je na kraju rezultirao aktualnom pomirbom. Granić se, koji je, usput rečeno, pun adrenalina i u 70-im godinama, nakon pomirenja vodećih ljudi u zemlji vratio u "špicu". On, kako nam kažu naši sugovornici, nije mentor ni Plenkoviću ni Kolindi Grabar Kitarović, ali je mentor njihova međusobnog odnosa.
"Granić je Plenkovića uvjeravao da mu rat s predsjednicom neće donijeti ništa dobro, da je to stepenica gdje će dobiti etiketu taštog nedemokrata. Posebno mu je to objašnjavao na primjeru Istanbulske konvencije, ali ga je upozorio i na to da napad muškarca na ženu u politici neće biti primljen s pljeskom", kaže naš sugovornik iz HDZ-a.
Navodno je Granić u seansama objašnjavao jednom i drugom sve pozitivne strane koje pomirba nosi te one negativne posljedice svađe koje u HDZ-u kolektivno nisu odobravali.
"Istodobno s realizacijom pomirbe Mate Granić je odigrao dupli pas između Pantovčaka i Banskih dvora u stilu Ante Rebića, napadao je iz pozadine", objašnjava nam drugi sugovornik vidno sretan što su predsjednica i premijer zakopali ratne sjekire. Istodobno, utjecaj bivšeg savjetnika predsjednice, Vladimira Šeksa, na predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nekako je opadao. Tako barem kažu naši sugovornici, posebno oni bliski Plenkoviću.
"Šeks se kontinuirano zalagao za promjenu Ustava, detronizaciju predsjednice i biranje predsjednika u Hrvatskom saboru. Većem dijelu Predsjedništva HDZ-a smeta ta Šeksova destrukcija prema svemu oko sebe. On je, naprosto, paranoičan, ali nije još marginaliziran. Plenković ga i dalje povremeno sluša", kaže nam naš sugovornik koji Šeksa, očito, baš ne simpatizira.
Čini se da od promjene izbornog zakona, prema kojemu će predsjednik biti biran u Saboru, u ovome mandatu Vlade neće biti ništa. U unutarnjopolitičkoj dinamici doći će i do drugih promjena. Kolinda je dosad kampanju bazirala na kritici Vladine politike, što je ista agenda koju je na sredini mandata uspostavio i Ivo Josipović. Njezine su premise jasne. Vlada vodi izvršnu politiku, Vlada se percipira kao ključni krivac za loš standard građana, povećanje poreza, smanjenje plaća, egzodus i sve druge nevolje, pa je vrlo teško braniti njezinu politiku i stjecati političke bodove.
S druge strane, ako napadate Vladu koju je fomirao HDZ, i to ustrajno, žestoko, nemilosrdno, iz dana u dan - ne možete računati na podršku te iste stranke na izborima. A zadnje izbore Kolinda, bez fanatične podrške stranke - prije svega Milijana Brkića, koji je nedisciplinirane hadezeovce vraćao čak i sa skijališta - ne bi dobila. Ionako je njezina pobjeda bila vrlo tijesna. Kako god bilo, ono što će Kolinda ovim dobiti na mostu, izgubit će na ćupriji.
Osigurat će podršku HDZ-a, ali će si uskratiti pravo na kritiku Vlade. A ta pozicija nosi u sebi još jedan rizik. Kako je primijetio Ivica Relković, Plenkovićev saveznik koji se dugo zalagao za izbor predsjednika u Saboru - u Hrvatskoj grupacija koja drži vladu nije nikad pobijedila na predsjedničkim izborima. On je ustvrdio da HDZ-ov predsjednički kandidat neće pobijediti na izborima 2019.
"Namjerno sam taj zaključak provokativno izveo, no na temelju rezultata dosadašnjih predsjedničkih izbora, jer se pokazalo da na tim izborima ne pobjeđuje kandidat vladajuće opcije. Stjepan Mesić je svoj drugi mandat osvojio u vrijeme vladavine Ive Sanadera, Ivo Josipović također je pobijedio u vrijeme HDZ-ove vlade, a i Kolinda Grabar-Kitarović dolazi na vlast u vrijeme vladavine Zorana Milanovića. Izazivaču je očito ovdje lakše dobiti nego vladajućem zadržati vlast i na Pantovčaku. Vlada Andreja Plenkovića, primjerice, svojim rejtingom pokriva 30-ak posto glasova, a sa svim mogućim partnerima to eventualno može narasti do 40 posto. Ali ona, prema percepciji birača, ne može pokrivati više od toga, jer trenutačno 70-ak posto njih smatra da Vlada ne ide dobrim smjerom. HDZ-ov predsjednički kandidat bit će poistovjećen s onim što čini njegova Vlada. Znači, ako brani Vladu, on pokriva tek manjinsko biračko tijelo, a ako se distancira od Vlade, izaziva sukobe unutar iste 'košare'", rekao je Večernjaku.
Statistika nije na njezinoj strani, ali politička situacija u zemlji jest. Ona, naime, zasad nema ni jednog protukandidata - SDP je u rasulu i teško će izbaciti nekog uvjerljivog (možda Joško Klisović, on ima sve predispozicije, ali kakav uspjeh može imati sa strankom koja je u rasulu), Živi zid će forsirati Sinčića, a svi drugi wannabe kandidati imaju vremena za razmišljanje do rujna - prema mišljenju profesora Ivana Rimca, tko ne najavi kandidaturu do rujna, taj je zakasnio...