Pitanje je i zašto je netko tko ima 70 posto veću plaću od ministra, luksuzni ured i auto i otišao s otpremninom. 

Ministar financija Boris Lalovac nije dobio odgovor na svoje pitanje o odlasku Vladimira Kristijana s čela državne banke HBOR. 

Kristijan je otišao nakon samo devet mjeseci, a s otpremninom od 300.000 kuna ispada da mu je svaki mjesec bio plaćen 58.000 kuna.

Kristijan očito nije ni prvi ni posljednji politički čelnik neke državne tvrtke ili agencije koji odlazi punog džepa nakon smjene. Uz automobile, kartice, mobitele i visoke plaće, skrivene stavke odšteta uglavnom se otkriju kad je već kasno. 

I onda se svi zgražaju poput ministara sad, iako pola Vlade sjedi u nadzornom odboru HBOR-a i zna što stoji u ugovoru.

"Nema više visokih otpremnina. To ukidamo", rekao je prije tri godine premijer Zoran Milanović kad je Vlada izmijenila nagrade direktorima.

Iako su otpremnine i zaista drastično srezane u odnosu na HDZ-ovu vladavinu, posljednji primjeri pokazuju da ta premijerova najava ne vrijedi za sve i da postoje mnoge iznimke u širokom sustavu državnih poduzeća, agencija, ustanova, banaka... 

Na lokalnoj razini, za koju Vlada nije nadležna, situacija je još gora u gomilanju povlastica. Iako smo Državni ured za upravljanje imovinom pitali koje točno povlastice imaju direktori sad i ima li još ugovorenih otpremina, tjedan dana nam nisu baš ništa odgovorili.

A uz Kristijana je dobro prošao i bivši čelnik HEP-a Tomislav Šerić. On je vodio HEP godinu i četiri mjeseca uz plaću od skoro 19.000 kuna, a tvrtka će ga plaćati još godinu dana.

"Umjesto otpremnine dobio je plaću šest mjeseci i pola plaće još šest mjeseci. Nije šija nego vrat", kaže nam izvor iz HEP-a.

Šerić je prijatelj iz Osijeka ministra Ivana Vrdoljaka. Smijenjen je u rujnu prošle godine s još dva člana uprave, Krunoslavom Grgić Bolješić i Ivanom Matasićem. Matasić i Šerić su imali pravo ostati u HEP-u iako su politički postavljeni, ali su oni to odbili. Odlučili su se za plaćeni nerad.

A u Zagrebu i Zagrebačkom holdingu razvili su poseban model. Predsjednik uprave Dejan Fičko i tri člana imaju stavku da, ako ih se smijeni prije isteka četiri godine, na koliko su potpisali, za svaki mjesec do 2019. godine imaju pravo na otpremninu u visini pola bruto plaće. 

Plaća predsjednika uprave Fička iznosi 36.000 kuna bruto. Smjena nove uprave bi koštala 2,5 milijuna kuna. Vladimir Ferdelji iz nadzornog odbora Holdinga kaže da ih štite od političke smjene.

"Ako odrade mandat do kraja ili budu smijenjeni zbog lošeg rada, neće biti otpremnina", kaže Ferdelji, koji je predložio ugovore.

Najviše otpremnine su podijeljene nakon što su kukurikavci podijelili otkaze direktorima iz bivše vlasti. Ironija je da su neki koje je smijenila prethodnica Jadranka Kosor, ponovno vraćani u tvrtke poput Damira Valečića iz Hrvatskih željeznica ili Mladen Malić koji je uzeo otpremninu od 200.000 kuna, pa su ga opet zaposlili u Odašiljačima i vezama.

Vlada je problem otpremnina pokušala riješiti bonusima za rad, ali oni nisu isplaćivani i pokazali su se potpuno neprovedivima. Kriteriji su bili rastezljivi, pa su nagrade mogli dobiti i oni koji su samo smanjili gubitke, na primjer, prodajom zemljišta ili nekih drugih nekretnina.

Ali iako se čini da su državne tvrtke raj za politički postavljene ljude, žlica u med pada onim zaposlenima u raznim agencijama i ustanovama. Ministar financija Boris Lalovac im je objavio rat uz analizu da se u njih 187 može uštedjeti milijarda kuna u samo jednoj godini. 

Samo na plaćama bi ušteda bila 187 milijuna kuna. Sada je Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika otišao korak dalje. 

Traže da se objavi registar o plaćama i otpremninama šefova agencija. Siniša Kuhar, glavni tajnik sindikata, kaže da oni zaobilaze propisane norme svojim internim pravilnicima i odlukama.

"Pravilnici u radu agencija najbolji su kolektivni ugovori. Treba sve objaviti jer je praksa veoma različita", kaže Kuhar.

Sindikat je uzeo za primjer agenciju HAKOM, koja regulira mrežnu djelatnost, i tvrtku Apis IT za informatičke djelatnosti. 

Izračunali su da predsjednik upravnog vijeća HAKOM-a Dražen Lučić ima višu plaću od ministra, iako bi trebale biti jednake. Zašto? Jer se Lučiću priznaje i doktorat i povisuje plaću za 15 posto. Dok je bio ravnatelj HAKOM-a, Lučić je ugovorio i otpremninu od 1,5 milijuna, ali je ugovor povučen nakon što je iscurio u javnost. 

U državnom/zagrebačkom Apis IT-u, koje vode SDP-ov Hrvoje Somun i još dva člana uprave, predložili su u prosincu i odluku o enormnim otpremninama. Kuhar je izračunao da bi trebali dobiti više od 600.000 kuna ako odlete nakon promjene vlasti. 

Sindikat je odluku poslao tadašnjoj čelnici Zagreba Sandri Švaljek u prosincu. I izgleda da su enormne otpremnine spriječene, ali ipak imaju pravo na njih.

"Sve je isto kao i prije. Članovi uprave imaju pravo na šest prosječnih plaća otpremnine, i to ako su radili dvije godine", odgovaraju iz Apis IT-a.

Za predsjednika uprave to je 107.000 kuna. Kuharu je drago da su se predomislili nakon pritiska, ali da to ne umanjuje značenje Somunova prvotnog prijedloga. Sindikalna ideja o registru je pala na plodno tlo kod ministra Lalovca i ministra uprave Arsena Bauka.

"Podržavam ideju i razmišljamo kako to napraviti. Spojit ćemo agencije i taj registar bi se dodatno napravio. Za to je potrebno da sve agencije uđu u centralni obračun plaća", kaže Lalovac. 

Apsurd je da Hrvatska nema ministarstvo koje bi se brinulo za sve agencije. Ministar Bauk podržava ideju o registru, ali napominje da on ne može to napraviti za agencije za koje nije nadležan.

Saborska zastupnica Mirela Holy obećala je da će pitanje registra otvoriti i u Saboru.

"Svi troškovi moraju biti transparentni. I za agencije i javne tvrtke koji je pravi trošak čelnika", kaže Holy.

Hrvoje Vojković 
Smijenjen je 2010. s čela croatia osiguranja zbog afere fimi media. Dobio je 7,5 milijuna otpremnine bruto.

Tomislav Dragičević 
Smjena s čela Ine je koštala kompaniju 6,8 milijuna kuna. DoRH ga tereti za utaju poreza s lažnim prebivalištem.

Boško Matković 
Imao je ugovorenu visoku plaću, bonuse, zaštitu u Zračnoj luci Zagreb. kad su ga smijenili, izračunato je da mu treba platiti 2,4 mil. kuna.

Ante Markov 
HSS-ovu čelniku Janafa trebalo je isplatiti milijun kuna. Pristao je na nagodbu: dobiva 6 mjeseci 17.000 kn i ne dolazi na posao.

Jurica Prskalo 
Maknuli su ga s čela HaC-a kad je uhićen. Tužio je i nepravomoćno dobio oko 1,3 milijuna. Uhićen još tri puta nakon toga.

Mijo Šepak 
Čelnik kutinske moslavine dobit će 1,5 milijuna ako ga smijene, a ako ga premjeste u tvrtki, dobivat će direktorsku plaću.

Anton Kovačev 
Prethodnik V. Kristijana vodio je HBOR 20 godina. Otišao je uz otpremninu od 16 plaća, što bi bilo nešto više od 400.000 kuna. Kovačev je za razliku od Kristijana ostavio trag u banci.

Jerko Jelić Balta 
Vodio državni Plinacro i kada su ga kukurikavci smijenili dobio je 18 plaća ili 540.000 kuna bruto. Bio je nekoliko dana bez posla jer je zaposlen u Ininu Croscu kojem je država suvlasnik.

Stjepko Boban 
Još jedan šef HAC-a pod istragama. Kada je smijenjen primao je plaću višu od 20.000 kuna još šest mjeseci, vozio službeni džip. A onda je tražio otpreminu od pola milijuna.

Vladimir Kristijan 
Čelnik HBOR-a je imao devet mjeseci plaću od 25.000 kuna, a zatim se odlučio povući i uzeti 300.000 kuna. Zbog njega će se mijenjati pravilnici. Nije htio novo radno mjesto.

Ivan Mišetić 
Vodio je Croatia Airlines, a njegov ugovor je naslijedio Srećko Šimunović. Obojica su stvorila gubitke u tvrtki. Menadžerski ugovori osiguravali su bonuse, pa su nakon smjene tražili 6 mil. kn.

Ivan Mravak 
Odletio je iz HEP-a s cijelom upravom nakon niza afera. Dobio je 370.000 kuna neto otpremnine a drugi članovi po 340.000 kuna. Mravka se tereti za štetne ugovore i zloporabe.

Dejan Fičko 
Novi čelnik Holdinga, kao i tri člana uprave dobit će svaki više od 600.000 kuna ako ih sad smijene. Dobivaju po pola bruto plaće za svaki mjesec dok ne istekne ugovor od četiri godine.

Dražen Lučić 
Pokušao si ugovoriti otpremninu od 1,5 milijuna kuna dok je vodio HAKOM, ali je sve palo. Sada je na čelu Vijeća te agencije. Ministrima zbog doktorata ne raste plaća, njemu da.