Ratove je puno lakše početi nego dovršiti, tvrdi autor Frank Jacobs na portalu Bigthink.com. Kao primjer on navodi ratove na području bivše Jugoslavije koje on smatra jednim dugim sukobom, a ne odvojenim ratovima s odvojenim ciljevima. "Prvi hitac ispaljen je 27. lipnja 1991. godine kada je časnik JNA pucao na slovenske prosvjednike. Kad se JNA povukla 7. srpnja, Slovenija je dobila svoju neovisnost", piše on.

U godinama nakon toga, u krvavim ratovima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu ubijeni su deseci tisuća civila, a milijuni su protjerani iz svojih domova. Jacobs postavlja pitanje kada je ispaljen posljednji hitac ratova na području bivše Jugoslavije i uvjerava čitatelje da postoji realna mogućnost da se to još nije dogodilo te da ratovi još nisu završeni.

"Srbija je uspostavila diplomatske odnose sa svim ostalim bivšim republikama, ali Kosovo i dalje smatraju 'odbjeglom provincijom' uz popriličnu međunarodnu podršku. Ne samo rusku već i uz podršku država suočenih s vlastitim separatistima kao što je Španjolska ili Indija", piše Jacobs.

Iako se sada gledaju preko nišana, Kosovo i Srbija imaju nekoliko zajedničkih ciljeva u budućnosti, a primarno je tu riječ o članstvu u Europskoj uniji. Srbija često gura rusku politiku, ali barem politička vrhuška uvijek govori da se želi pridružiti Uniji. Najveća prepreka srpskom članstvu u EU je Kosovo. "Čak i nakon kraja rata, manji okršaji između albanske većine i srpske manjine događaju se u Kosovu, ali i u pograničnim područjima sa srpske strane. Tenzije su, u najmanju ruku, skrivene ispod površine. Nije teško za zamisliti ponovni otvoreni rat", uvjeren je Jacobs.

Timothy Less "Rat na Balkanu počet će u Srebrenici ili Mostaru"

Posljednjih nekoliko mjeseci su odnosi Kosova i Srbije dramatično se pogoršali. Sjetimo se upada kosovskih specijalaca u hidroelektranu Gazivode, pa pretresi kuća srpskih policajaca, raspoređivanja srpske vojske uz granicu s Kosovom i kosovskog uvođenja carina na robu iz Srbije. 

Kad su s Kosova najavili osnivanje vlastite vojske, na reakcije iz Srbije nije se dugo čekalo, pa je tako prva reagirala premijerka Ana Brnabić, koja nije skrivala da je jedna od opcija o kojima Srbija razmatra i slanje svoje vojske na Kosovo. "Nadam se da nikada nećemo morati upotrijebiti svoju vojsku, ali, nažalost,mislim da je to u ovom trenutku jedna od opcija na stolu, jer ne možemo gledati novo etničko čišćenje i nove oluje iako (premijer Albanije) Edi Rama na njih poziva", rekla je Brnabić početkom prosinca prošle godine.

"Agonija smrti Jugoslavije završit će tek kad i ovaj tihi rat završi. Najbolji način, slažu se političari s obje strane, je da službene granice odražavaju etničke granice između Kosova i Srbije", tvrdi Jacobs. 

Predsjednici obiju država predložili su razmjenu teritorija gdje bi Mitrovica na sjeveru Kosova pripala Srbiji, a Preševo bi ušlo u sastav Srbije. Ovakvo rješenje preskače srpske općine malo dublje u Kosovu koje bi, prema svemu sudeći, ispale iz takvog dogovora što izaziva ogromnu nervozu među nekih 80.000 Srba u tim općinama.