"Ljudi će nakon ovoga manje trošiti na kafiće, elektroniku..."

Jurica Galoic (PIXSELL)
Svi koji su ulagali u turizam, usluge i nekretnine te se nadali da su sigurni – gadno su pogriješili. Jesu li nam jedina prava budućnost digitalizacija i proizvodnja?
Vidi originalni članak

Ministar financija Zdravko Marić već dugo se premišlja napustiti funkciju nakon ovog mandata. Plan je bio jednostavan. Ostavit će zemlju u nikad boljem stanju i još dugo će nositi titulu  jednog od najuspješnijih ministara financija.

Ostavio je uravnotežen proračun, četiri puta je, pomalo, smanjivao poreze, Hrvatska se zadužuje nikad povoljnije, novca ima i za rast plaća  i mirovina, investicije cvjetaju na novcu Europske unije. Zdravko Marić bio je zadovoljan. A onda se sve srušilo i okrenulo naglavačke u manje od mjesec dana. 


Inače staloženi ministar je, suprotno svojem načinu komunikacije, najavio:

„Bit će još gore“.

Korona virus srušio mu je sve planove. Jasno je da će država zbog korona virusa proći krizu  koja će biti jača i od one 2008. godine. I to ne samo Hrvatska. Cijeli svijet. Ali ne ruše se planovi samo Mariću. Praktički preko noći je zatvoreno 19.000 ugostiteljskih lokala, turista koji su donosili novac više nema i pitanje je kad će ih opet biti, kompletni uslužni sektor je zatvoren, JP Morgan predviđa padove veće od 20 posto za EU i SAD-u,  Hrvatska donosi paket mjera za pomoć koji je zaista „kamilica“ i neće pomoći. Više ništa neće biti isto. Marić zna da paket mjera nije dovoljan. Zna da mora dati više. 

Itekako je svjestan da Hrvatska nije šest godina bila u recesiji zato što je prvi udar krize iz 2008. jako pogodio ekonomiju. Druge tranzicijske zemlje bile su i više pogođene,  ali su se prije oporavile, a kod nas se privatni sektor mrcvario dugo.

Neće se više brinuti o manjku u državnoj kasi

I to zato što nije bilo konkretnih mjera. Ali razapet je između toga da je izborna godina, ne žele navući bijes rezanjem plaća, znaju da trebaju dati više novca, ali pitanje je odakle.  Financijske injekcije moraju biti goleme. 

- Da je barem Hrvatska uspjela uvesti euro, sad bi nam bilo na raspolaganju 750 milijardi eura preko Europske središnje banke. Marić pokušava osigurati i dio tog novca,  kao i dio pomoći od 37 milijardi eura od Europske komisije – priča nam sugovornik koji je blizak ministru financija.

VELIMIR ŠONJE "U travnju ćemo znati je li korona virus 'ubio' Hrvatsku"
A Marić je rekao još nešto važno: neće se više brinuti o manjku u državnoj kasi. To je potpuna promjena svega što je radio zadnjih pet godina. Postoji mogućnost da se dogodi ono što još  nikome ne bi palo na pamet prije samo mjesec dana: upumpati dio deviznih rezervi od 19 milijardi eura direktno u gospodarstvo. I ta je opcija sad na stolu, a navodno ni HNB, koji vodi Boris Vujčić, više nije nesklon toj ideji.

Tu su i MMF i Svjetska banka sa svojim linijama pomoći, ali svi se otimaju za novac i nadaju se da će uspjeti spasiti posrnulo  gospodarstvo. Hrvatska je tu mala i treba puno lobiranja da dobije dio paketa. Ali čak i uz milijarde pomoći više ništa neće biti isto. Izgledno je da će “zaključavanje” države potrajati.

Prekinute linije i otežana dostava, potpuni slom turizma, pad potrošnje na svemu što nisu živežne namirnice, stotine tisuća radi od kuće što može. 


U velikoj anketi koju je provela inicijativa Glas poduzetnika, koja je osnovana zbog nezadovoljstva Vladinim mjerama i okuplja više od 50.000 poduzetnika, pokazalo se da više od pola  poduzetnika ne može izdržati i nema zalihe za više od mjesec dana. Ukupno 93 posto ne može dulje od tri mjeseca. 

- Sasvim je izgledan pomor kralježnice ekonomije: malog i srednjeg poduzetništva. To znači desetke tisuća ljudi na burzi, zatvaranje tvrtki, a čak i one otpornije, veće,  imat će nesagledive posljedice. Mislim da nitko ne shvaća kako će se, i kad ovo prođe, kompletni sektor uslužnih djelatnosti teško i polako oporavljati. 

Ljudi će trošiti na osnovno, prevrtati svaku kunu, manje će biti u restoranima i kafićima, manje kupovati elektroniku i sve što nije vezano za život – kaže nam još jedan ekonomist  blizak Vladi, koji tvrdi da država mora više i jače intervenirati.

A da se stvari pogoršavaju iz dana u dan, svjedoči i to da je prije tjedan dana Europska komisija očekivala pad  na razini od EU od četiri posto. Sad analitičari procjenjuju i do pet puta više.

U Hrvatskoj je minimalni pad pet posto, ali sad je jasno da će biti veći. 

Samo se nitko ne usudi reći koliki. Ravnateljica Ekonomskog instituta, Maruška Vizek, smatra da će gospodarstvo imati veće i značajnije posljedice nego što se danas i može zamisliti. 

Upozorava da ih je teško i predvidjeti jer padovi gospodarstva koji se predviđaju za EU i SAD su od 22 do 25 posto. Naša je vlada reagirala s puno malih mjera, koje su nedovoljne, što bi  moglo značiti propast mnogih tvrtki. 

- Trebali su ići sa samo nekoliko velikih, jakih i jasnih mjera. Kažu da će ići novi paket mjera, ali bojim se da nemamo vremena – kaže Vizek, koja upozorava da će posljedice biti ilošije za nas zbog ovisnosti o turizmu.

Ona promatra i zbivanja u EU te je uvjerena da je ova kriza veća od dužničke krize od prije deset godina. 

Što se Hrvatske tiče, nada se da ćemo izvući pouke. 

- Valjda ćemo naučiti lekciju da trebamo biti samodostatnija zemlja s diverzificiranijom ekonomijom – zaključuje Vizek. 

Cijeli servisno-uslužni sektor vrlo će se teško oporaviti

Ekonomski analitičar Damir Novotny također smatra da će korona napraviti tektonske promjene u cijeloj hrvatskoj ekonomiji, a da Vlada mora pod svaku cijenu, s više direktnog novca za  pomoć, jače zaštititi radna mjesta te male i srednje poduzetnike. 

- Mala, srednja i mikropoduzeća jednostavno kod nas nemaju zalihe novca i vrlo će teško preživjeti ovu krizu. Vladine mjere su dobar korak, ali su nedovoljne. Moraju ići otpisi davanja  državi i lokalnoj samoupravi dok ovo traje. Mora ići direktnija pomoć države iako je jasno da Mariću u ovom trenutku nije lako pronaći novac, ali tako je kad nismo stvarali rezerve  u dobrim vremenima i proveli sve potrebne reforme. Baltičke tranzicijske zemlje, koje su usporedive s nama, imale su te rezerve i izravno su intervenirale – kaže Novotny. 


Uzima i primjer SAD-a, koji je odobrio dva bilijuna dolara pomoći, i Njemačke (600 milijardi eura). Iznosi su primjereni njihovu gospodarstvu, ali riječ je o principu. 

Novotny smatra da je HNB dosad vukao dobre poteze mijenjajući brzo pravila kako bi se banke prilagodile za moratorij na kredite, kupnjom obveznica države,  smanjenjem pričuva banaka: sve kako bi što više novca bilo na raspolaganju poduzetništvu. Promjene koje će se dogoditi u gospodarstvu također će biti velike. 

Već sad se pokazalo da mnogo toga može funkcionirati kroz rad na daljinu, pa će svakako nakon ove krize digitalizacija uzeti maha, smatra Novotny. 

Turistička godina je izgubljena u svakom slučaju, također dodaje. 

- Doći će do velikog odmaka od nekretninskog i rentijerskog načina razmišljanja i poslovanja. Niz onih koji su se zadužili za kupnju stanova i apartmana za iznajmljivanje će propasti.  Cijeli servisno-uslužni sektor vrlo će se teško oporaviti. Međutim, ima novca u mirovinskim fondovima, iskreno se nadam kako smo shvatili da moramo biti više samoodrživi i  da će zato porasti ulaganja u prerađivačku i prehrambenu industriju – kaže taj ekonomist.

BEZ KONTAKTA Stručnjaci: 'Pripremite se, kući bismo mogli biti mjesecima'

Država svakako ne može računati na prihode koje je planirala, morat će biti rezanja i ušteda,  a zaduživanje bi trebalo ići kako bi se pomoglo poduzetnicima. Novotny ističe da država ima i više od 30 milijardi eura vrijednu imovinu samo u vlasništvu u raznim tvrtkama. 

Dug koji će nastati danas zbog krize trebali bi riješiti i prodajom te imovine, od udjela u Ini, Podravci, razmotriti planove za prodaju udjela u HEP-u, nizu drugih malih tvrtki. 

I za kraj, iako je više puta to istaknuto, Novotny se nada kako će nakon ovakve krize napokon shvatiti i svi političari: 

- Moramo provesti reforme, a ne odgađati ih. Ako to ne radimo, opet ćemo se jedno desetljeće mrcvariti i nećemo biti spremni na neki novi šok – zaključuje.

Posjeti Express