"U travnju ćemo znati je li korona virus 'ubio' Hrvatsku"

Smak svijeta je blizu. A možda i nije. Hrvatski ekonomist Velimir Šonje govori nam da nema mjesta panici u Hrvatskoj, ali i da naše gospodarstvo nikako nije spremno za novu krizu. Jedva smo prebrodili prošlu i pitanje je jesu li naši političari išta naučili do danas.   

Express: Je li prerano za prognoze o utjecaju korona virusa na hrvatsku turističku sezonu? 

Rano je. Očekujem da će se sljedećih dana brojke pogoršavati, ali treba pričekati početak travnja da vidimo hoće li tada nastupiti usporavanje i osnova za zaključak da najgore prolazi. U tom slučaju gubimo travanj tj. Uskrs i dio svibnja, ali ostaju šanse za solidniju glavnu sezonu. U tom slučaju, kretat ćemo se oko nule ili s podnošljivo malim minusima, bez prevelike drame. Ako početkom travnja bude i dalje trajalo pogoršanje, onda se taj scenarij mijenja u nešto puno gore. 

Express: CROBEX je izgubio više od 300 bodova od početka godine do 9. ožujka. Je li to jedan od indikatora problema za hrvatsko gospodarstvo? 

Naš burzovni indeks samo reagira na ono što se događa u svijetu. On ima prognostičku moć u onoj mjeri u kojoj svjetski trendovi utječu na naše gospodarstvo, a taj utjecaj je značajan. 

Express: Može li loša turistička sezona biti točka bez povratka za hrvatsko gospodarstvo i gurnuti nas u krizu? 

Naravno, ozbiljniji pad turističkog prometa može gurnuti Hrvatsku u zonu recesije. 

Josip Regovic/PIXSELL

Svaka ozbiljna država sada priprema paket mjera za pomoć gospodarstvu, jer ovo nije ni normalna situacija, ni normalna recesija koja nastaje zbog unutarnje ekonomske dinamike. Ovo je ono što u ekonomiji zovemo “vanjski šok”. Takve situacije zahtijevaju odgovor vlada. Ključno je ne ponoviti grešku koju je vlada J. Kosor učinila 2009., kada je podizala poreze kako bi zaštitila plaće i radna mjesta u javnom sektoru, žrtvujući privatni. Treba uvesti rasterećenja, makar i privremena, treba ubrzati povlačenje sredstava iz EU fondova i realizaciju investicijskih projekata umjesto njihova obustavljanja što je učinjeno 2009. Eventualno nužne uštede treba tražiti na strani troškova države gdje ionako uvijek ima neracionalnosti i osnova za uštede. 

Express: Kako će se snažni pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu odraziti na naše gospodarstvo? 

Kratkoročno, to nam odgovara. Svako zlo za neko dobro. Mi uvozimo gotovo polovinu energenata koje trošimo. Dakle, za nas je to troškovno rasterećenje. Nadam se da ćemo uskoro vidjeti značajnu reakciju prodajnih cijena goriva prema dolje. 

Express: Hrvatska je imala najdulju ekonomsku krizu od svih članica EU. Jesmo li išta naučili od prošle kako bismo se spremili za nadolazeću? 

Grčka je imala dulju krizu od nas, a glavna je pouka; u krizi se ne podižu porezi i troškovi, nego ih treba spuštati. Nadam se da su naši političari naučili lekciju iz prošle krize. 

Express: Hrvatska još čeka na zeleno svjetlo za ulazak u ERM II kao novi korak na putu ka uvođenju eura. Kako bi se potencijalna kriza gospodarstva odrazila na taj proces? 

Kriza ne bi trebala negativno utjecati na taj proces. Naprotiv, ulazak u ERM II može pokazati da smo i u težim vremenima odlučni za provođenje razboritih politika. To može bitno smanjiti rizik. Ako izbije kriza, ključno je kontrolirati rizik da nam ne skoči trošak zaduživanja. Za sada stvari nisu loše. Prinos na naše državne obveznice nije nekontrolirano skočio. 10-godišnji se stabilno drži na 0,6%. Treba učiniti sve da ostane tako. 

Express: Je li se migrantska kriza 2015. godine značajnije odrazila na hrvatsko gospodarstvo nakon što je oko milijun ljudi prošlo kroz našu državu? Može li neka nova slična situacija utjecati usporavanje rasta, ako ne i recesiju ekonomije? 

Ne, migrantska kriza 2015. nije imala značajan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Aktualni razvoj događaja pokazuje da s te strane ne treba očekivati gospodarske učinke i ovaj put. Utjecaj na gospodarstvo ovisi isključivo o dvije stvari. Prvo, što sam već objasnio, koliko će epidemijska kriza trajati i hoće li to trajanje biti takvo da značajno utječe na glavnu turističku sezonu, i drugo, koliko će srednjoeuropska gospodarstva predvođena Njemačkom biti ugrožena s globalnog tržišta vezano uz prekide lance dobave iz Kine. Produbljivanje industrijske recesije u Njemačkoj već ima i moglo bi i dalje imati negativne učinke po naš robni izvoz. 

Express: Sve je očitije da je iduća gospodarska kriza već iza ugla, a parlamentarni izbori se približavaju. Možemo li očekivati od naših političara da će povući neke konkretne poteze kako bi barem ublažili krizu? 

Nadam se.