Na današnji dan prije 24 godine Vojska Republike Srpske po drugi put je u samo nekoliko mjeseci napala samo srce Sarajeva. Točno u 11 sati s pet spaljenih granata počeo je masakr na sarajevskoj tržnici u kojem je živote izgubilo 43-oje a ranjeno je 84 ljudi. Napad je tempiran u trenutku kad je na tržnici bilo najviše ljudi.

Minobacačka granata ispaljena je iz pravca Trebevića i eksplodirala je kod sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu.

Svjedočanstva Nizozemci: Zašto smo Srebrenicu pustili u ruke krvnika...

Kako prenosi N1, među 84 ranjene osobe bila je i Amerisa Ahmetović koja je tad imala 16 godina. Ostala je bez noge.

"To je bila tuga, bilo je strašno. Svaki put osjetim istu bol. To je najteže što se ikome moglo dogoditi. Mi koji smo tada izgubili nekog svog ili dio tijela, znamo kako nam je danas živjeti", rekla je na obilježavanju obljetnice ovog ratnog zločina.

I Rasim Koso je jedan od preživjelih. I njegova priča je sravična:

"Ovdje je tog dana bilo puno naroda koji je tražio nešto od prehrane. Došao sam oko 11:15 sati. Vidio sam što se dogodilo. Bilo je užasno, ruke, glave... Stajao sam kao da nisam ranjen, a moje cipele su bile pune krvi. Stavili su me u auto, bijeli caddy, ubacili su me na dvije mrtve žene."

Damir Malagić tad je imao samo 15 godina. Izgubio je dva prijatelja:

"Radio sam u tržnici i prodavao svijeće. Njih dvojicu sam ispratio do vrata. Otišli su, a ja sam ostao. Obojica su poginula. I ja sam mogao poginuti ali sam ostao na vratima. Odbacila me detonacija."

Rekao je da ga slike poginulih i ranjenih i danas proganjaju.

Ovo je bio drugi napad na tržnicu. Prvi napad na Markale Vojska Republike Srpske pokrenula je 5. veljače 1994. godine, također u vrijeme kad je na tržnici bilo mnoštvo. Granatiranje je počelo malo iza podneva. Taj put poginulo je 68, a ranjeno 144 ljudi.

Drugi napad izazvao je reakciju NATO-a, koji je nakon masakra pokrenuo napade na položaje Vojske Republike Srpske.

Tijekom tri i pol godine opsade Sarajeva, civili su bili svakodnevno zasipani snajperskim mecima i artiljerijskim projektilima. Napadalo ih se dok su kupovali hranu na tržnicama, uređivali vrtove, čistili ulice. Na njih su pucali dok su bili na sahranama, vozili se autobusima, tramvajima, kolima hitne pomoći, ili na biciklima. Napadalo ih se uglavnom tijekom dana i to nije bio odgovor ni na kakve vojne akcije.

Srebrenica Četnici su sprdali ubijene: "Vidi kakav je žgoljav"

Te zaključke iznio je predsjedavajući sudac Haaškog suda Alphons Orie kada je Stanislava Galića proglasio krivim za zločine nad civilnim stanovništvom Sarajeva dok je bio zapovjednik Sarajevsko-romanijskog korpusa vojske bosanskih Srba između 1992. i 1994. godine. Zločini su bili u takvi da je Galić dobio doživotni zatvor. Čitajući presudu, sudac je rekao da su meta bila čak i djeca dok su se igrala ili hodala ulicama.

Ukupno 1601 dječak i djevojčica izgubili su živote tijekom opsade Sarajeva. Jedan od njih bio je i Mirza Imamović, piše Balkan Insight. Njegova majka Zlatka Imamović prisjetila se kako je jednog dana čula eksploziju i istrčala iz kuće s mužem, dozivajući Mirzu, koji se igrao vani.

"Bilo je dima ... Nismo ništa vidjeli, nismo znali što se događa, potrčali smo niza stube, ne znajući što se događa i zvali Mirzu", rekla je Zlatka Imamović. "U nekom trenutku vidjela sam kako Mirza leži na stubama, mrtav ... S tom slikom odlazim na spavanje, s tom slikom svako jutro ustajem i tako će biti do kraja mog života."

Stanislav Galić i njegov nasljednik, zapovjednik Dragomir Milošević, osuđeni su u Haagu zbog zločina nad stanovnicima Sarajeva tijekom opsade. Međutim, bosansko državno odvjetništvo do sada nije podnijelo niti jednu optužnicu za ubojstva i ranjavanje tisuća ljudi u gradu od 1992. do 1995. godine.

U Sarajevu "Na današnji dan na nas su bacili 3777 granata"

U Bosni i Hercegovini nitko nije osuđen za smrt Mirze Imamovića i još 1600 druge djece koja su, poput njega, ubijena. Državno odvjetništvo priopćilo je kako je u tijeku nekoliko istraga o zločinima počinjenim tijekom opsade, ali je odbio objasniti zašto nije podnio ni jednu optužnicu za te zločine sve do 2003. godine.

Međutim, pravni stručnjaci tvrde da bi zbog hijerarhijske strukture vojske bosanskih Srba i dokaza iznesenih na sudu u Haagu, bilo moguće lako identificirati velik broj izravnih počinitelja kaznenih djela. Bivši politički i vojni čelnici bosanskih Srba, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, osuđeni su na temelju prvostupanjske presude, zbog zapovjedne odgovornosti za zločine nad sarajevskim civilima zbog snajperske paljbe i artiljerijskih napada. Konačna presuda Mladiću očekuje tek iduće godine, dok je Karadžić dobio doživotni zatvor.