Nakon maratonskih pregovora u Berlinu, pojavio se tračak nade za okončanje najkrvavijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. Sjedinjene Države ponudile su Ukrajini sigurnosna jamstva po uzoru na članak 5. NATO saveza, što je izazvalo val opreznog optimizma među europskim čelnicima, no ključna prepreka i dalje ostaje neriješena. Dok američki dužnosnici tvrde da je dogovor postignut o 90 posto pitanja, Moskva još nije pristala ni na jedan od prijedloga.

Trumpovi izaslanici donijeli ponudu koja mijenja igru

Na intenzivnim sastancima u njemačkoj prijestolnici, izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, predstavili su ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom ponudu bez presedana. Prema njoj, Ukrajina bi dobila sigurnosna jamstva slična onima iz članka 5. NATO ugovora, koji obvezuje članice da stanu u obranu svake saveznice koja je napadnuta. Iako to ne znači članstvo u NATO-u, Kijev bi dobio najčvršće moguće jamstvo američke vojne pomoći.

Promjenu u američkom stavu s oduševljenjem su dočekali europski saveznici.

​- Danas sam prvi put imao osjećaj da se svi ponašaju kao saveznici iz jednog tabora. Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažirati oko sigurnosnih jamstava za Ukrajinu na takav način da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovno napadnu Ukrajinu - rekao je poljski premijer Donald Tusk novinarima nakon sastanka.

Iz Bijele kuće se javio i sam Trump, koji je telefonski sudjelovao na večeri s ključnim dužnosnicima u Berlinu.

​- Pokušavamo to postići. Vodili smo brojne razgovore s predsjednikom Putinom i mislim da smo sada bliži nego ikad prije. Vidjet ćemo što možemo učiniti - poručio je Trump.

Europa pozdravlja preokret: 'Prvi put je primirje zamislivo'

Optimizam je bio opipljiv i u izjavama europskih čelnika. Domaćin sastanka, njemački kancelar Friedrich Merz, izjavio je kako postoji "veliki diplomatski zamah".

​- Po prvi put od početka rata, mogućnost prekida vatre je zamisliva. Ovo je ogroman napredak koji pozdravljam - rekao je Merz u objavi na društvenoj mreži X.

S njim se složio i švedski premijer Ulf Kristersson, koji je kazao da je pitanje sigurnosnih jamstava postalo "jasnije i vjerodostojnije", što je važan korak prema održivom miru. U zajedničkoj izjavi čelnika Njemačke, Francuske, Velike Britanije i drugih europskih zemalja navodi se "snažna konvergencija" sa SAD-om te lista zajedničkih ciljeva. Oni uključuju obvezu podrške ukrajinskim oružanim snagama, mirovne snage pod vodstvom Europe, jamstva za upotrebu sile ako Ukrajina ponovno bude napadnuta, kao i podršku Ukrajini da se pridruži Europskoj uniji.

Najveća prepreka ostaje Donbas

Unatoč napretku, dogovor o teritorijalnim ustupcima i dalje je daleko. Prema izvorima upućenim u pregovore, SAD pritišće Ukrajinu da povuče svoje snage iz dijelova istočne regije Donjeck koje još uvijek kontrolira, što bi bio golem ustupak koji bi mogao izazvati žestoke reakcije u Kijevu.

Zelenski je, međutim, ponovio čvrst stav Kijeva da Ukrajina neće priznati Donbas kao ruski ni "de jure ni de facto", odnosno ni pravno ni u praksi. Priznao je da po tom pitanju postoje razilaženja s američkom stranom.

​- Čini mi se da SAD i Ukrajina zasad imaju različite pozicije, da budem iskren - rekao je Zelenskij, dodavši da Kijev treba "jasno razumijevanje sigurnosnih jamstava" prije donošenja odluka o drugim spornim pitanjima.

Američki dužnosnici tvrde da imaju "više različitih rješenja za premošćivanje jaza" po pitanju teritorija, no europski izvor upoznat s razgovorima rekao je da Rusija nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva.

Što kažu u Moskvi?

Dok Zapad pokazuje optimizam, iz Moskve stižu suzdržani tonovi. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je da je ruski zahtjev da se Ukrajina ne pridruži NATO-u "temeljno pitanje" u razgovorima o bilo kakvom mirovnom rješenju. Kremlj je poručio kako od SAD-a očekuje da im predstavi "koncept" o kojem se raspravljalo, no zasad nisu dobili nikakve detalje. Rusija još nije pristala ni na jednu od promjena i čini se da "igra na vrijeme".

Sve oči sada su uprte u Moskvu i bolno pitanje teritorija. Sljedeći korak trebali bi biti sastanci radnih skupina u SAD-u ovog vikenda, koji će pokazati je li ovaj berlinski zamah bio stvarni početak kraja rata ili samo još jedna lažna nada.