Na napise Jutarnjeg lista o tome da Vlada ne može smijeniti Antu Ramljaka bez pristanka američkih fondova reagirali su i Vlada i Ramljak.

'Hrvatska vlada ne smije smijeniti Antu Ramljaka bez pristanka Knighthead fonda', tvrdi Jutarnji list koji je objavio ugovor o roll up kreditu, koji je potpisan između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita. List tvrdi da ugovor de facto u jednom dijelu stavlja “izvan snage” lex Agrokor i kreditorima daje svu ovlast u donošenju i provođenju nagodbe vjerovnika i restrukturiranju Agrokora. Navodi se, da se prema tom ugovoru plan restrukturiranja i nagodba vjerovnika ne mogu donijeti bez odobrenja zajmodavaca iz tog kredita, te da hrvatska Vlada ne smije smijeniti Antu Ramljaka kao izvanrednog povjerenika ili glavnog savjetnika u procesu lex Agrokor jer bi se to smatralo povredom Ugovora o kreditiranju, piše Jutarnji list.

Što na sve kaže Ramljak?

"Naravno da Vlada RH odnosno Trgovački sud mogu smjeniti mene ili bilo kojeg drugog izvanrednog povjerenika u bilo kojem trenutku jer se imenovanje ili opoziv obavljaju isključivo u skladu sa Zakonom o postupku izvanredne uprave. Ako bi došlo do smjene, kreditori bi mogli odlučiti da smjena ne znači ujedno i neispunjenje obveze te da zbog zamjene mene, kredit ne dolazi na naplatu. Ukoliko bi drugog povjerenika ili povjerenicu ocijenili dovoljno kvalitetnim odabirom, za pretpostaviti je da bi zbog zaštite svojih interesa upravo tako i učinili," odgovorio je Ramljak Jutarnjem.

Ramljak je odgovorio i o pitanju o dijelu ugovora u kojem se navodi da se ne smije predložiti plan financijskog restrukturiranja bez suglasnosti zajmodavaca iz roll-upa.

- Što se drugog pitanja tiče, točno je da jedna odredba ugovora kaže da plan financijskog restrukturiranja traži pisano odobrenje kreditora. Ta se odredba odnosi primjerice na nova zaduženja koja bi moguće htjeli podići Agrokor ili pojedinačne kompanije ili na nagodbe s bankama kreditorima kompanija koje su izvan Zakona o postupku izvanredne uprave i logično je i razumno da takva nova zaduženja ili nagodbe traže prethodno odobrenje kreditora koji su već kreditirali kompaniju sa 960 milijuna eura. Ova odredba nema nikakve veze s nagodbom s vjerovnicima Agrokora d.d. prema Zakonu o postupku izvanredne uprave, zaključio je Ramljak.

S reakcijom se javila i Vlada, čije reagiranje u nastavku prenosimo u cijelosti.

- Nije točno da Vlada RH ili Trgovački sud ne mogu smijeniti odnosno opozvati izvanrednog povjerenika Agrokora Antu Ramljaka, jer članak 15. Zakona o postupku izvanredne uprave kaže „Sud može opozvati izvanrednog povjerenika te imenovati novog u bilo koje doba na prijedlog Vlade RH.“ Ukoliko Trgovački sud ili Vlada RH budu smatrali da izvanredni povjerenik ne radi svoj posao kvalitetno i profesionalno, na korist kompanije i njenih vjerovnika, on može biti opozvan.

Odredba ugovora koja kaže da će se smjenjivanje Ante Ramljaka ili savjetnika za restrukturiranje od strane Vlade smatrati neispunjavanjem obveze koje rezultira odštetnim zahtjevom predstavlja logičan pokušaj kreditora da se zaštite od eventualnog imenovanja osoba s neadekvatnim kompetencijama. Kreditorima je u interesu da njihov kredit bude vraćen, za što je potrebno da se postupak izvanredne uprave vodi na najvišim profesionalnim načelima. Ovo shvaćamo kao potvrdu da je ono što je Vlada do činila u postupku izvanredne uprave, uključujući i prijedlog imenovanja izvanrednog povjerenika i suglasnost koja je data na izbor AlixPartners kao savjetnika za restrukturiranje, napravljeno u skladu s najvišim profesionalnim standardima. Kada bi Vlada ili nadležni sud imali razloga opozvati izvanrednog povjerenika i ako bi to i učinili, na kreditorima bi bilo da odluče rezultira li takva odluka dolaskom kredita na naplatu ili ne. Ništa ih ne bi priječilo u tome da prihvate novog povjerenika, ukoliko bi procijenili da će adekvatno voditi postupak izvanredne uprave. Za to služi i zato postoji institucija tzv. „waiver“-a odnosno izuzeća od neispunjavanja obveze, što je kod ovakvih ugovora standardna procedura.

Dakle, prava Vlade RH u odnosu na izvanrednu upravu su utvrđena zakonom i niti jedan ugovor ih ne može umanjiti.

Vezano uz predlaganje plana za financijsko restrukturiranje, smatramo da se ova odredba ni na koji način ne odnosi na nagodbu (eng. „settlement“ se ne spominje nigdje u ovoj odredbi) o kojoj govori Zakon o postupku izvanredne uprave već se odnosi na eventualno financijsko restrukturiranje odnosno preuzimanje novih zaduženja pojedinačnih kompanije ili cijele grupe. Odredba kaže da u tom slučaju za tako nešto Agrokor ili pojedinačne kompanije trebaju pisano odobrenje kreditora po ovom ugovoru, što smatramo razumnom zaštitom kreditora.

Kako su kreditori ujedno i najveći vjerovnici te kandidati za vjerovničko vijeće, smatramo da je savjetovanje s vjerovnicima o razredima vjerovnika o kojoj govori ugovor potreban, sastavni dio ukupnog procesa određivanja razreda vjerovnika. Savjetovanje istovremeno nije ni na koji način obvezujuće po izvanrednu upravu niti ograničeno samo na ove vjerovnike. Dakle nakon savjetovanja, izvanredna uprava određuje razrede vjerovnika u skladu s priznatim tražbinama, a zadnju riječ i ovdje ima Trgovački sud. Što se tiče odredbe da će izvanredna uprava „osigurati da, u mjeri u kojoj je to zakonito moguće, kreditori budu tretirani kao poseban razred vjerovnika s posebnim pravom glasa, te s najvišim pravom prvenstva za sve svrhe“ ona jasno kaže da će to biti „u mjeri u kojoj je to zakonito moguće“. Zadnju riječ ovdje ima Zakon o postupku izvanredne uprave, a kako tako nešto prema zakonu nije moguće jasno je da takav razred vjerovnika neće biti formiran.

Iz svega navedenoga proizlazi da navedeni ugovor o financiranju ne ograničava prava Vlade ili Trgovačkog suda u postupku izvanredne uprave između ostalog i stoga što je postupak izvanredne uprava platforma na kojoj sami vjerovnici moraju postići nagodbu, kao što je dio vjerovnika postigao i dogovor o ovom financiranju', prenosi Jutarnji list.