Korona virus je nastao u prirodi, nije rezultat genetskog inženjeringa, jer da jest, ovdje bi to sigurno vidjeli. Zavirili smo u Laboratorij za naprednu genomiku, koji pod vodi dr. sc. Oliver Vugrek, na Institutu “Ruđer Bošković”. Ondje već godinu dana proučavaju i analiziraju genom virusa. Stručnim rječnikom, sekvenciraju ga. Još su u travnju prošle godine predstavili prvu u Hrvatskoj detaljnu analizu genoma virusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti Covid-19, napravljenu u suradnji s izv. prof. Igorom Jurakom s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Tomislavom Rukavinom i dr. med. Nevenom Sučićem s Medicinskog fakulteta u Rijeci i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Rijeci.

Danas su, pak, kako nam kažu, na tragu mogućeg novog otkrića - na jednom su uzorku oboljelog od Covid-19 otkrili dvije nepoznate mutacije, dosad nezabilježene u znanstvenoj literaturi. Ovi “lovci na mutacije” s Ruđera možda su nadomak otkrića hrvatske varijacije korona virusa, ili neke druge, definitivno će to znati za nekoliko dana. 

-  Otkrili smo dvije izmjene u ‘otisku’ virusa, koje ne postoje u bazi podataka svih svjetskih pohranjenih sekvenci. Možda je riječ o mutacijama koje postoje samo u tom uzorku, odnosno samo u toj zaraženoj osobi, i nisu se dalje širile, ali to još ne znamo sigurno. Uzorak je jako intrigantan, pokazuje dvije nepoznate izmjene na šiljku proteinu, koje još nigdje u svijetu nisu opisane. Idući ćemo tjedan imati rezultate, odnosno vidjeti je li riječ o novoj, hrvatskoj varijanti virusa, ili nečem drugom - otkriva nam dr. sc. Vugrek. 

Njegov tim cijelo vrijeme radi s vlastitim sredstvima, odnosno sredstvima Instituta, nikakav novac zasad nisu dobili za nastavak ovog važnog istraživanja. Praćenje genoma virusa pokazuje, naime, odakle on dolazi, gdje se i kako širi, mijenja li se i u kojem pravcu. To je važno za nastanak i prilagodbu cjepiva protiv virusa. Prije godinu dana su sekvencirali 21 uzorak zaraženih, sad pak rade na još 24, a svako sekvenciranje stoji oko 1000 kuna.

- Mi čitamo ‘potpis’ virusa, njegov otisak, koji se sastoji od 30 tisuća slova. Recimo da je to jedan poveći novinski tekst - ilustrativno nam dr. Vugrek pojašnjava što sekvenciranje znači. Korona virus se, pokazalo se dosad, mijenja na jednom do dva slova mjesečno, što nisu velike promjene, ali itekako utječu na kontrolu pandemije, kaže Vugrek. Kako dodaje, svaki soj korona virusa ima i specifičnu količinu varijacija, a znanstvenicima su najintrigantnije britanska, brazilska i južnoafrička, koje se uspijevaju brže širiti, što znači da su se najbolje prilagodile. 

U timu su i magistar kemije Filip Rokić, pet doktorandica sa slike te doktorandi Jurica Baranasić i Josipa Vlainić. Posao im je analizirati promjene, mutacije na virusu, što su napravili prvi u Hrvatskoj, kad su prošlog proljeća otkrili da je virus koji se širi Hrvatskom zapravo austrijskog i talijanskog podrijetla, tek je jedan uzorak bio “original” iz Kine, vjerojatno potekao od kineskih turista. Uzorci, pojašnjava dr. Vugrek, na “Ruđer” dolaze od zaraženih kod kojih je ustanovljena velika koncentracija virusa, odnosno koji su “jako pozitivni”. 

Uzorak u kojemu su otkrili možebitno novi, hrvatski soj korone, stigao im je iz Zagreba, i to je sve što o zaraženom “domaćinu” znaju. Dr. Vugrek vjeruje da su austrijska i talijanska inačica korone, koje su kolale Hrvatskom na početku, dosad iščezle i da sad prevladava britanska, možda već i južnoafrička varijacija. Puno se brže šire, i do 50 posto, no dosad nije dokazano da su i smrtonosnije, odnosno da izazivaju teže simptome bolesti nego što je dosad bio slučaj. 

- Prije dva tjedna smo ovdje otkrili mutaciju prisutnu i u brazilskoj i britanskoj i južnoafričkoj varijaciji korona virusa. To je aminokiselina u proteinu šiljku virusa na mjestu 484, pa se tako i zove - mutacija 484. Spike protein ima oko 600 aminokiselina, ova je varijacija na 484. i svima je zajednička. U wuhanskom originalu ona, dakle, ne postoji, nego je nastala unatrag godinu dana i zahvaljujući njoj je virus virulentniji, odnosno brže se širi te je otporniji na cjepivo - kaže dr. Vugrek. Tvrdnju da sad prevladava britanska varijacija potkrepljuje činjenicom da su na “Ruđeru” prošli tjedan sekvencirali virus obitelji iz Krapine, koja ima britansku varijaciju, a deset dana prije toga je britanski virus tek otkriven u Hrvatskoj. Za sekvenciranje je ključna aparatura koja očitava sva “slova”, čitav popis genoma virusa. 

- Potpis virusa uspoređujemo s potpisom onog originalnog, iz Wuhana, a za to postoje posebni algoritmi. Tako razlikujemo sojeve, odnosno detektiramo varijacije sojeva. Što se virus više širi, više je i prostora za njegovo mutiranje. Ilustrativno, ima li samo jednog domaćina, neće se u njemu značajnije promijeniti, nastat će možda jedna promjena, ali ako zarazi 200 milijuna ljudi, evolucijski, virus ima optimalno okruženje za promjene, odnosno za svoje stalne prilagodbe. 

Najbliži, najsličniji virus ovome koji kola među ljudima je virus iz šišmiša, sličnost je 96 posto, no da bismo bili sigurni u podrijetlo, trebala bi biti garancija od 99 posto. Sto posto smo, međutim, sigurni da je virus prirodan. Genetsko inženjerstvo je teoretski moguće, ali nema nikakvih njegovih tragova - uvjeren je znanstvenik. Još je proljetos izradio vlastiti protokol za sekvenciranje korone, na što suradnik Rokić dodaje kako je taj protokol unatrag godinu dana čak i poboljšan. Patentirati ga ne mogu, ali ga mogu prodati, no za takve “trivijale” ovi znanstvenici sad nemaju vremena. Posla je puno, bilo bi dobro i da ih država primijeti te pomogne onome na čemu rade. O dosadašnjim su otkrićima već publicirali tri znanstvena rada, pridonijeli globalnim naporima u praćenju virusa. Hoće li postojeća cjepiva djelovati, pitamo ih. 

- U genomu virusa izmjene još nisu tolike da bi cjepivo moglo postati neučinkovito. Da, vjerojatno će biti manje efikasno, jer se u Brazilu jedna osoba ponovno zarazila nakon četiri mjeseca, ovaj put varijantom 484. Zato je ta varijacija toliko pod povećalom cijelog znanstvenog svijeta. Izašao je znanstveni rad o tome u siječnju, sve je to svima nama još jako velika novost, trebat će vremena za neke konkretne, velike zaključke - ističe dr. Vugrek. Pod pritiskom cjepiva virus će stjecati nove mutacije otporne na cjepivo, kao što je slučaj i s gripom, pa će se i cjepivo morati stalno prilagođavati, zaključuje.