Olimpijske igre oduvijek su bile više od sporta. One su spoj kulture, politike, tehnologije i, naravno, ljudskih priča koje sežu od herojskih do apsolutno bizarnih. 

Jedna od najbizarnijih priča uoči Igara u Italiji jest skandal prozvan "Penisgate", koji je potresao svijet skijaških skokova. Njemački list Bild prvi je iznio šokantne tvrdnje da pojedini natjecatelji ubrizgavaju hijaluronsku kiselinu, filer koji se inače koristi u estetskoj kirurgiji, izravno u svoje penise. Razlog nije estetski, već aerodinamički. Prema pravilima, veličina skakačkog odijela strogo je regulirana i određuje se prema tjelesnim mjerama sportaša, koje se dobivaju preciznim 3D skeniranjem. Ključna mjera je visina prepona.

POLITIKA NA ZOI Trumpove napetosti stižu u Italiju: Svi s guštom žele pobijediti Amerikance!

Povećanjem obujma genitalija, sportaši bi mogli legalno dobiti veće i šire odijelo. U skijaškim skokovima, gdje svaki centimetar tkanine može djelovati kao malo jedro, veća površina odijela stvara dodatan uzgon i omogućuje dulji let. Znanstvena studija objavljena u časopisu Frontiers pokazala je da samo dva centimetra šire odijelo smanjuje otpor zraka za četiri posto i povećava uzgon za pet posto, što može rezultirati skokom duljim za gotovo šest metara.

Svjetska antidopinška agencija (WADA) potvrdila je da istražuje ove navode. Direktor WADA-e Olivier Niggli priznao je da nije upoznat s detaljima, ali je naglasio da će agencija razmotriti je li riječ o dopingu.

​- Nisam upoznat s detaljima skijaških skokova i kako bi to moglo poboljšati izvedbu. Ako se nešto pojavi, istražit ćemo je li povezano s dopingom - izjavio je Niggli.

Ovo nije prvi put da se prepone skakača nalaze pod povećalom. Norveški tim je prošle godine suspendiran nakon što su otkriveni kako ilegalno dodaju šavove na odijela upravo u tom području kako bi dobili aerodinamičku prednost. Međunarodna skijaška federacija (FIS) uvela je nove mjere, uključujući mikročipove u odijelima i strože kontrole, kako bi spriječila takve pokušaje varanja.

"Anti-seks" kreveti

Dok se jedni bave nedopuštenim prepravcima, drugi su se godinama žalili na smještaj. Kontroverza oko kreveta u Olimpijskom selu postala je globalna tema na Igrama u Tokiju 2020., kada su sportaši spavali na krevetima izrađenim od recikliranog kartona. Iako je službeno objašnjenje bilo ekološka održivost, mediji i sportaši brzo su ih prozvali "anti-seks" krevetima, aludirajući na to da su dizajnirani da spriječe intimnost među natjecateljima u jeku pandemije. Iako su organizatori tvrdili da kreveti mogu izdržati do 200 kilograma, priča je postala nezaobilazan dio olimpijskog folklora, a ista praksa ponovila se i u Parizu 2024. godine.

Međutim, čini se da je eri kartona došao kraj. Britanska klizačica na ledu Phebe Bekker, koja je već stigla u Olimpijsko selo u Milanu, na svojem je TikToku objavila video koji potvrđuje da su sportaši u Italiji dobili čvrste, drvene krevete s klasičnim madracima. Povratak tradicionalnom smještaju pozdravili su mnogi sportaši kojima je kvalitetan odmor ključan za vrhunske rezultate.

Kako je Amerika zamijenila crvenu za plavu?

Nekada su američki sportaši, poput onih na Igrama u Los Angelesu 1984., dominirali u jarko crvenim uniformama koje su simbolizirale snagu, agresivnost i vitalnost. Međutim, od 2008. godine, kada je službeni dizajner postao Ralph Lauren, dogodio se stilski zaokret.

Lauren je uveo klasični "preppy" stil, oslanjajući se na tamnoplavu i bijelu boju. Promjena nije bila samo estetska. Tamnoplava se smatra elegantnijom i lakše se brendira kao "lifestyle" odjeća koja se prodaje i izvan sportskih borilišta. Psihološki, plava boja simbolizira stabilnost i povjerenje. Za ceremoniju otvaranja u Milanu, Lauren je dizajnirao bijele vunene kapute s drvenim gumbima, dok će odjeća za zatvaranje Igara biti inspirirana vintage skijaškim odijelima.

Umjetnost, pivo i goli Grci

Povijest Olimpijskih igara prepuna je još čudnijih detalja. U drevnoj Grčkoj, primjerice, sportaši su se natjecali potpuno goli (gymnos na grčkom znači gol, od čega potječe riječ gimnazija). Tijela su mazali maslinovim uljem kako bi istaknuli mišiće i odali počast bogovima. Mnogo kasnije, od 1912. do 1948. godine, na Igrama su se dodjeljivale medalje za umjetnost - arhitekturu, književnost, glazbu, slikarstvo i kiparstvo, pod uvjetom da su djela inspirirana sportom.

Prvi sportaš u modernoj eri diskvalificiran zbog dopinga bio je švedski moderni petobojac Hans-Gunnar Liljenwall na Igrama 1968. Njegov grijeh? Popio je dva piva prije natjecanja u streljaštvu kako bi smirio živce.

Igre su bile i poprište političkih sukoba, poput vaterpolske utakmice između Mađarske i SSSR-a 1956., poznate kao "Krv u vodi", gdje su se igrači brutalno tukli u bazenu nakon sovjetske invazije na Mađarsku.