S gradnjom žičanog zida na mađarsko- srbijanskoj granici započela su relevantna pitanja kojim smjerom će se kretati izbjeglice prema Zapadnoj Europi. Opravdano je očekivanje da će izbjeglice krenuti putem Hrvatske kako bi pronašle najkraći mogući tranzitni put prema Zapadu. 

Time će veliki pritisak biti ostvaren na području Osijeka, Baranje i Virovitice, jer će izbjeglice nastojati pronaći što kraći put da opet uđu u Mađarsku. Odabir Mađarske je vezan uz najlakši put dolaska u Njemačku. 

Naime, svi drugi smjerovi kretanja, uključujući pristajanje u Dalmaciju ili kretanje put Zagreba i dalje preko Slovenije, sa sobom nose i težinu prelaska Alpa. 

Zaobilazeći Alpe preko Mađarske, Slovačke i Češke, ostvaruje se laganije kretanje. Treba napomenuti da će Hrvatska imati problema s tzv. zelenom granicom. 

Približava se zima, a izbjeglice bi trebale prijeći Dunav i Dravu, dvije velike i široke rijeke, što sa sobom donosi opasnost za živote.

Poučeni iskustvom iz Grčke, Makedonije i Srbije, Hrvatska bi se mogla dobro pripremiti za njihov dolazak. 

Ironija je dosadašnjeg iskustva da policija redovno prihvaća ilegalne imigrante, omogućava im što brži prijelaz preko teritorija države u kojoj se nalazi, kako bi taj problem postao nečiji drugi. 

To je samo još jedan dokaz da Europska unija ne djeluje dobro, kamoli jedinstveno i u suradnji.

Slično se očekuje i od hrvatske države koja nema mogućnost da pruži adekvatan privremen smještaj i pitanje je je li ovo situacija u kojoj trebaju intervenirati vojska i hrvatske pričuvne snage. 

S pomoću vojske moguće je ostvariti bolji red, spriječiti nasilje, te dati dovoljno pomoći i hrane. Nedavna odbijanja hrane iz Crvenog križa znak su frustriranosti samih izbjeglica i neznanja donatora. 

Naime, hrana koja dolazi iz paketa s oznakom križa može im značiti da je nečista (haram) i time zabranjena za upotrebu muslimanima. 

Upućivanjem na potrebu halal-hrane način je kojim bi se taj problem mogao riješiti. Treba, međutim, znati da i islam daje mogućnost za velik broj nominalno nečiste hrane da se upotrijebi u vrijeme krajnje nužde.

Dugoročnije je pitanje što ako Mađarska odluči napraviti žičanu ogradu i uz granicu s Hrvatskom. 

Tada bi naša zemlja bila pod velikim pritiskom i morala bi donijeti cijelu strategiju upravljanja krizom. Put izbjeglicama bi se značajno produžio i uključio bi prijelaz preko Bosne i Hercegovine.

Među izbjeglicama ima raznih tipova migranata. Velik udio tiče se izbjeglica iz ratom zahvaćene Sirije, i među njima ima siromašnih, ali i imućnijih ljudi, iz svih slojeva društva. 

Međutim, postoji i velik broj ekonomskih izbjeglica, koje ne žele čekati završetak rata u Libanonu ili Turskoj, i plan im je dokopati se Njemačke ili V. Britanije kako bi tamo počeli raditi.

Prema medijskim izvještajima vidimo da je iznadprosječan broj muškaraca bez obitelji.

Radi se najvjerojatnije o osobama čije su obitelji skupile novac i poslale radno najsposobnije da krenu put Zapada gdje bi trebali zaraditi dovoljno za uzdržavanje obitelji kod kuće. 

Izbjeglice koje prelaze Sredozemlje većinom su iz subsaharske Afrike i tu je često riječ o osobama koje su imale dobre nekretnine, možda i trgovinu, koje su prodali i kupili kartu za bolji život na sjeveru.