Tekstilna industrija jedna je od najstarijih i najglobaliziranijih na svijetu. Odjeća koju svaki dan koristimo proputovala je na putu do našeg ormara vjerojatno više nego mnogi od nas. U životu.

Kreće li promjena od nas samih, čekamo li da je netko drugi napravi? Počinje li promjena svakodnevnim odabirima ili čekamo nešto „veliko“? Što kao pojedinac i društvo možemo napraviti u globaliziranom svijetu - nedostaje li nam svijesti, možemo li si uopće priuštiti održivu odjeću?

Ivana Biočina, autorica triju knjiga o tekstilnoj industriji i održivoj modi, tekstilna inženjerka, dizajnerica i osnivačica Instituta za održivu modu (IOM) u sjevernoj Hrvatskoj s fokusom na lokalnu, ručno rađenu proizvodnju održive odjeće bez tekstilnog otpada, sigurna je da možemo. Cilj IOM-a ujedno je educirati i širiti ideju održive mode:

„To je jedan od najvećih, i rekla bih poražavajućih, mitova – da je održivo skupo. Održiva odjeća nije samo skupa dizajnerska odjeća, održivost je i nošenje bluze koju smo naslijedili od bake, second hand odjevni predmet i najvažnije – održavanje onoga što već imamo. Nedostaje li svijesti? Reći ću – nedostaje edukacija.“

Nadalje, nešto što često ne želimo priznati – brza moda ne može biti održiva. Ako moda stremi prema održivosti, morat će napustiti model masovne i brze proizvodnje:

„Možda je najteže čuti da smo mi sami rješenje i da se moramo mijenjati, ali saznanje nosi i moć – sve je u našim rukama. Poimanje odjeće kao lako potrošne, jeftine zabave mora postati dio prošlosti i nekog, nadam se, zastarjelog načina razmišljanja.“ 

Svijest o održivosti i važnosti svakodnevnih odabira se budi, međutim važno je da održivost ne postane samo trend. To se zapravo dijelom već i događa – sve je eko, zeleno, a suština je ostala ista. Uz bujanje pojma održivosti, raste i zelena ekološka manipulacija, odnosno greenwashing.

Održivost mora prožimati svaku odluku, mora biti stanje uma, način bivanja i života, a ne marketinška kategorija i strategija, ili objava na društvenim mrežama, iza koje se krije prazna slika. Sada je trenutak kad oblikujemo održivost u Hrvatskoj, a jedan od takvih događanja zasigurno je Green Future konferencija koja će se održati u Splitu 9. i 10. lipnja na temu zelene tranzicije i načina kako je provesti i financirati.

Pozitivne primjere nalazimo i među sportskim klubovima, i to u Hrvatskoj. Hajduk je tako prvi krenuo na put održivosti pod geslom „Za bolji svit, Hajduk Split!“. Novi domaći dres u kojem će Bijeli nastupati u idućoj sezoni napravljen od 100% reciklirane plastike, materijala certificiranog od strane “Global Recycled Standard“, a za izradu jednog dresa potrebno je 13 plastičnih boca od 0,5L. Osim što ovim pristupom podiže svijest navijača i simpatizera kluba, Hajduk, prijatelj Green Futurea, neće stati samo na dresu te sprema niz održivih iznenađenja koji će biti dostupni u sklopu same konferencije.

JESTE LI ZNALI?

Zaključili bismo da svakom kupovinom odlučujemo kako će se odjevni predmeti proizvoditi i kako će izgledati budućnost industrije. Zato birajmo održivo, učimo i surađujmo.