Upravo se rađa nova ljubav. Njemačka i Kina sve se čvršće povezuju u trenutku kad Trumpova administracija uvodi više carine na uvoz njihovih proizvoda. 

Američki predsjednik opet je najavio mogućnost uvođenja novih nameta od 25% na automobile iz Njemačke, čime je ovu zemlju ponovno 'pogodio u živac' jer njezin izvoz automobila u SAD na godišnjoj razini dosiže iznos od 20 milijardi dolara. 

Pozivi za daljnje širenje političke i ekonomske suradnje između Pekinga i Berlina glasno su odjekivali posljednjim summitom pod nazivom 'Kina susreće Europu', koji se održao u Hamburgu, javlja NBC.

Dok Kina želi obnoviti stare trgovinske veze s Europom, u Washingtonu se pali crveno svjetlo. Naime, njemačka kancelarka Angela Merkel već je prošle godine rekla Europljani moraju 'uzeti stvar u svoje ruke', a izjava je uslijedila nakon okupljanja zemalja članica G-7 i summita čelnika NATO-a.

“U Njemačkoj razmišljamo o novim strategijama i savezima jer je postalo očito da se više ne možemo osloniti na stare saveze i da se moramo prilagoditi novom svjetskom poretku", govori Henning Voepel, direktor Instituta za međunarodnu ekonomiju u Hamburgu. 

Kina je najvažniji njemački trgovinski partner u koju su 2017. godine izvezli roba u vrijednosti od 207 milijardi dolara, što je Kinu svrstalo ispred SAD-a već drugu godinu za redom. No, to je ujedno i otvaranje fronte prema Washingtonu. 

Više od polovice trgovinskog prometa Njemačke s Kinom odvija se preko luke Hamburg, kojeg Kinezi ponosno zovu 'Han Bao' - 'Kineska utvrda' i to upravo zbog čvrstih veza. svaki treći kontejner u ovoj luci ili je došao ili ide za Kinu. 

Ukupno više od 900 kineskih kompanija imaju ispostave u Njemačkoj, a od njih je čak 550 sa sjedištem u Hamburgu. 

Profesor Voepel kaže da je američki protekcionizam najviše koštao Ameriku kad se govori o globalnom utjecaju, a da je njezino mjesto vrlo brzo nadoknadila Kina. 

“U ekonomskom smislu, Kina je rapidno napredovala, a Amerika joj je u tome pomogla sa svojim povlačenjem iz globalnih tokova” smatra Voepel.

I sami Nijemci, prema anketama, smatraju da bi njihova zemlja trebala ojačati veze s Kinom. Rezultati su pokazali da to želi čak 67 posto stanovnika, dok samo 41 posto njih misli da bi trebali ojačati veze s SAD-om. Kina je druga najveća svjetska ekonomija, dok je Njemačka četvrta. Kina i Amerika pak pokazuju jedna drugoj mišiće i kad je riječ o carinama, obje zemlje ponašaju se po principu 'milo za drago' iako njihova trgovinska razmjena vrijedi stotine milijardi dolara a obuhvaća ve sektore - od automobilske proizvodnje do poljoprivrednih proizvoda i energije. 

"Europa, a naročito Njemačka, zabrinute su zbog eskalacije trgovinskog rata. Zabrinutost izaziva činjenica da je Trump zaratio i s Meksikom, i s Kanadom, i s Kinom, pa je vjerojatno  Europa sljedeća na redu", kaže Marcel Fratzscher, predsjednik njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja iz Berlina. 

Kad je Trump ove godine uveo carine na automobile, analitičari su odmah upozorili da će to smanjiti prihode europske auto-industrije.

“Tim potezom smanjio je prihode europskih proizvođača za 7-10 posto", procijenio je ekonomist Daniel Lacalle.

Čelni ljudi njemačkih vodećih tvrtki poput Daimlera, Volkswagena i BMW-a već su dogovorili sastanak u Bijeloj kući sredinom prosinca, kako bi razgovarali o trgovini. 

U svojem obraćanju na summitu u Hamburgu, bivši kancelar Gerhard Schroeder upozorio je da će Trumpov stav 'America first' donijeti velike promjene u svjetskoj trgovini, politici, ali i vanjskoj politici i pitanjima sigurnosti.  

Svjesni su toga i u Americi, pa je američki pomoćnik ministra za Europu i Euroazijske poslove, Wess Mitchell, istaknuo da je tijekom 2017. Kina investirala u Europu ukupno oko 318 milijardi dolara. Rekao je i još jedan zanimljivi podatak - da 'Kina posjeduje ili kontrolira skoro desetinu europskih lučkih kapaciteta' i upozorio da Amerika mora gledati u budućnost i biti svjesna kako to znači da te države neće zauvijek ostati prijateljski naklonjene Americi."  

Ali Wolfgang Ischinger, bivši njemački veleposlanik u Washingtonu, koji predsjeda Minhenskom konferencijom o sigurnosti, istaknuo je na hamburškom summitu da upravo dobri odnosi s Kinom 'pružaju povijesnu mogućnost ne samo Njemačkoj, nego i svim članicama Europske unije'. 

Istovremeno, dok Kina ratuje s SAD-om, radi na jačanju svog novog poslovnog projekta kad je riječ o međunarodnoj trgovini, a to je program nazvan Belt and Road Initiative - odnosno obnavljanje Puta svile. Belt and Road inicijativa podrazumijeva investiranje Kine u infrastrukturu u više od 60 zemalja širom svijeta. Njemački gradovi poput Hamburga i Duisburga postaju zato glavni logistički centri za vlakove koji prometuju na relaciji Kina-Njemačka i obratno. 

"Čak 30 vlakova tjedno prometuje na relaciji Hamburg - Kina i to prema njihovih 27 gradova", govori gradonačelnik Hamburga Peter Tschentscher.

"Kina je fokusirana na preuzimanje 'vodeće uloge u razvoju i reformama' zajedno s europskim partnerima", govori Li Yizhong, predsjednik kineske Federation of Industrial Economics. Naglasio je željezničke veze koje sad povezuju 48 gradova u Kini s čak 40 gradova u Europskoj uniji. 

No, na karti tog obnovljenog Puta svile u koji velike nade polažu i Europska unija i Njemačka, kao gospodarska velesila, ali i Kina kao partner, Hrvatske nema nigdje. Naime, pomorski put koji vodi iz Kine preko Sueskog kanala do Mediterana, završava na zapadnoj strani Jadrana u Veneciji. Na karti nema ni luke Ploče, kao ni luke Rijeka. Hrvatske željeznice grcaju u dugovima, pruge su građene još u pretprošlom stoljeću i Hrvatska sve više zaostaje u utrci s drugim teretnim lukama. Nismo u stanju željeznički povezati ni naše gradove, svaki pokušaj gradnje pruge čak ako je financiran i iz EU fondova završi fijaskom poput pruge prema Križevcima.

Tzv. nagibni vlak koji je trebao skratiti putovanje od Zagreba do Splita doživio je jednu od najvećih željezničkih nesreća u povijesti Hrvatskih željeznica, a danas više niti ne vozi, nego putnike prevoze autobusima.

Ako se uzme u obzir da Europska unija planira povezati brzom prugom čak i Siciliju sa Skandinavskim zemljama, naša infrastruktura sad već zaostaje i za onom izgrađenom u prošlom stoljeću. Umjesto da iskoristimo geopolitički položaj Hrvatske kao nezaobilazne postaje na trgovačkom putu između sjevera i juga Europske unije, bez najhitnije modernizacije željezničkog prometa ostat ćemo europski 'rog Afrike' i europsko slijepo crijevo, te propustiti šansu za razvojem i svim benefitima, o kojima je govorio Wolfgang Ischinger.