Trumpov nacrt za kraj rata u Ukrajini uzburkao je međunarodnu zajednicu. Prvotno je prenerazio Kijev i Bruxelles koji su plan za kraj rata vidjeli kao eklatantnu kapitulaciju Ukrajine koja četiri godine odljeva ruskim naletima na istoku i stameno postoji kao nezavisan politički entitet. Većinu pažnje su privukle točke koje se tiču teritorijalnih koncesija koje Kijev kategorički odbija i posebne stavke koja nalaže Ukrajini da u ustav uvrsti da se neće pridružiti NATO-u.

No, kada se plan od 28 točaka podrobnije iščita, shvati se da Trump gleda u budućnost i planira Rusiju ekonomskim i teritorijalnim ustupcima istrgnuti iz zagrljaja Pekinga i ukinuti ostracizam koji su joj uveli EU i Bidenova administracija. Posebno se ističe 13. točka sporazuma koja glasi: Rusija će biti ponovno integrirana u globalno gospodarstvo: Ukidanje sankcija razmatrat će se i dogovarati postupno i pojedinačno, od slučaja do slučaja. SAD će sklopiti dugoročni sporazum o gospodarskoj suradnji za uzajamni razvoj u područjima energije, prirodnih resursa, infrastrukture, umjetne inteligencije, podatkovnih centara, projekata vađenja rijetkih metala u Arktiku i drugim obostrano korisnim korporativnim prilikama. Rusija će biti pozvana da se ponovno pridruži skupini G8.

Arktik ubrzano postaje jedna od ključnih geopolitičkih arena 21. stoljeća, novo strateško bojište jer sadrži goleme rezerve plina, nafte i rijetkih metala te otvara nove pomorske rute zbog topljenja leda. Rusija ondje već ima snažnu vojnu infrastrukturu, SAD i Kina nastoje povećati svoj utjecaj, a skandinavske države i Kanada štite svoje teritorije i žele jaču NATO prisutnost. U tom kontekstu Arktik postaje zona gdje se isprepliću energetski interesi, kontrola resursa, vojna nadmoć i klimatske promjene, što ga čini jednim od najvažnijih geopolitičkih prostora sljedećih desetljeća.

Glavni igrači su Rusija, SAD i Kina. Rusija je dominantna kroz Sjeverni morski put, vojnu prisutnost i ambiciju eksploatacije resursa; SAD želi spriječiti rusku i kinesku dominaciju te osigurati slobodnu plovidbu i pristup mineralima; Kina „tiho” ulaže u arktičke projekte i traži trgovinske rute koje smanjuju ovisnost o Suezu. U Arktiku se interesi velikih sila preklapaju u četiri ključna sektora. Energetski resursi čine najvidljiviji motiv: regija sadrži ogromne zalihe plina i nafte koje su važne za energetsku sigurnost. 

KOALICIJA VOLJNIH Još jedan plan za Ukrajinu. Putin će podivljati kada vidi što spremaju UK, Francuska i Njemačka

Presudni minerali, poput litija, nikla, rijetkih zemnih metala i uranija, postaju strateška valuta za AI, zelenu tranziciju i vojnu industriju, a Arktik bi mogao biti najveći globalni izvor tih resursa. Nove pomorske rute, posebice Sjeverni morski put koji je do 40 % kraći od rute kroz Suez, otvaraju ogroman ekonomski potencijal: Rusija želi naplaćivati prolaz i nadzirati rutu, Kina traži stabilan trgovinski koridor, a SAD inzistira na slobodnoj plovidbi bez ruskih ograničenja. Vojna kontrola ključna je zbog činjenice da je Arktik prirodna pozicija za nuklearne podmornice, radarske sustave i strateške raketne koridore između SAD-a i Rusije; tko kontrolira Arktik, kontrolira i golem dio planetarnih komunikacijskih i sigurnosnih tokova. Treba naglasiti da se tamo po nekim procjenama nalazi 30 posto neotkrivenih rezervi plina i 15 posto nafte. 

Vanjskopolitčki analitičar Marinko Ogorec kaže da je Arktik već sada jako bitan.

 - Obje strane na Arktik računaju. Ni Rusi ni Amerikanci ne skrivaju svoj interes za Arktik. Malo se zna, ali Rusi već tamo imaju dvije specijalizirane polarne brigade, opremljene i istrenirane za borbe u polarnim uvjetima. I Trumpova opsesija Grenlandom je projekcija prema Arktiku koji je novo geostrateško područje od velikog interesa za obje strane - smatra Ogorec.

Za razliku od Bliskog istoka i nekada Afrike, smatra da će Arktik biti mirno podijeljen.

 - To će podjeliti sporazumima, bilateralnim sporazumima koji neće biti povezani s ovime u Ukrajini. Ta točka je naznaka da će vjerojatno doći do specijaliziranih sporazuma Rusije i SAD-a o Arktiku. Svjetske, nuklearne velesile ni ne mogu direktno ratovati, tako da im ostaju sporazumi - rekao je Ogorec pa dodao koga vidi u toj novoj geopolitičkoj areni.

 - Tu su svakako SAD, Kina, Rusija i Kanada, ali pod utjecajem Washingtona, naravno, a Norveška i ostali skandinavci su premali i slabi da vode samostalne politike na tom iznimno resursima bogatom području. Rusija je dužna ustupke Kini zbog sve pomoći oko rata u Ukrajini, tako da će Kinezi pronaći svoje mjesto - rekao je Ogorec i naglasio važnost resursa, ali i pomorskih puteva koji se stvaraju otapanjem leda. Važnost prikazuje i činjenica da je Putin stigao na sjever planete službeno otvoriti novu energetsku rutu. 

Arctic LNG 2 je ruski projekt ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Arktiku koji se suočio s preprekama zbog američkih sankcija, ali sada šalje teret u Kinu koristeći flotu u sjeni. Projekt, u vlasništvu Novateka, ima za cilj proizvoditi 19,8 milijuna tona LNG-a godišnje iz tri pogona za ukapljivanje, pri čemu je prvi pogon pokrenut u prosincu 2023. godine.