Sjedinjene Američke Države i Rusija mogle bi po prvi put od Hladnog rata ući u nekontroliranu nuklearnu utrku u naoružanju, ako u posljednjem trenutku ne postignu dogovor prije isteka posljednjeg važećeg sporazuma o kontroli naoružanja, koji istječe u četvrtak.

Sporazum Novi START, koji je desetljeće i pol predstavljao temelj strateške stabilnosti, prestaje vrijediti 5. veljače. Njegovim istekom, po prvi put od 1972. godine, neće postojati nikakva pravno obvezujuća ograničenja na strateške nuklearne arsenale dviju najvećih svjetskih sila. Time se zatvara era duga više od pet desetljeća, koja je započela povijesnim susretom Richarda Nixona i Leonida Brežnjeva u Moskvi, i otvara opasno poglavlje neizvjesnosti.

Kraj pola stoljeća transparentnosti

Važnost Novog START-a teško je precijeniti. Sporazum, koji su 2010. potpisali Barack Obama i Dmitrij Medvedev, nije samo ograničavao broj raspoređenih strateških bojevih glava na 1.550 po strani i broj sustava za njihovu isporuku - interkontinentalnih balističkih raketa, podmornica i teških bombardera - na 700. Njegova ključna vrijednost ležala je u mehanizmima provjere, transparentnosti i predvidljivosti. Obje su strane imale pravo na inspekcije na licu mjesta i bile su obvezne razmjenjivati detaljne podatke o kretanju i statusu svojih nuklearnih snaga.

Taj je sustav, koji je u praksi omogućavao gotovo svakodnevnu komunikaciju, gradio povjerenje i smanjivao rizik od pogrešne procjene. Bez njega, obje se strane moraju oslanjati isključivo na obavještajne podatke i satelitske snimke, što potiče planiranje temeljeno na najgorim mogućim scenarijima. Stručnjaci upozoravaju da takva situacija stvara pritisak na donošenje odluka u kriznim situacijama unutar nekoliko minuta, drastično povećavajući rizik od "preventivnog udara" temeljenog na lažnoj uzbuni. Iako je Rusija još u veljači 2023. suspendirala svoje sudjelovanje u inspekcijama zbog američke potpore Ukrajini, obje su strane do sada tvrdile da se pridržavaju brojčanih ograničenja. Taj krhki privid stabilnosti sada nestaje.

Politički poker na najvišoj razini

Dok sat otkucava, diplomatsko rješenje čini se daljim no ikad. Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je u rujnu prošle godine da obje strane neformalno nastave poštovati postojeća ograničenja još godinu dana, kako bi se kupilo vrijeme za pregovore o novom, sveobuhvatnijem aranžmanu. No, američki predsjednik Donald Trump na tu ponudu još nije službeno odgovorio. Njegov je stav obilježen skepticizmom prema bilateralnim dogovorima.

​- Ako istekne, neka istekne - rekao je Trump u nedavnom intervjuu, dodajući kako vjeruje da se može ispregovarati bolji sporazum.

Ključna prepreka za Trumpovu administraciju je Kina. Trump inzistira da bilo kakav budući sporazum mora uključiti i Peking, čiji nuklearni arsenal ubrzano raste. Kina, međutim, dosljedno odbija sudjelovati u trilateralnim pregovorima, ističući da su arsenali SAD-a i Rusije i dalje višestruko veći. Prema procjenama, Kina posjeduje oko 600 bojevih glava, dok SAD i Rusija zajedno drže gotovo 90 posto svjetskog nuklearnog oružja, s više od pet tisuća bojevih glava svaka. Time je ideja o trilateralnom sporazumu u ovom trenutku praktički neostvariva, a Trumpovo inzistiranje na njoj, prema kritičarima, osigurava da nikakvih ograničenja neće ni biti.

Što slijedi?

Istekom sporazuma, obje zemlje mogle bi relativno brzo povećati broj raspoređenih bojevih glava. Taj proces, poznat kao "uploading", podrazumijeva postavljanje dodatnih, već postojećih bojevih glava iz zaliha na rakete koje su trenutačno operativne. Neke procjene govore da bi i Rusija i SAD na ovaj način mogle gotovo udvostručiti broj svojih raspoređenih strateških bojevih glava u roku od nekoliko mjeseci do dvije godine.

No, prava opasnost nije samo u brojkama. Nova utrka u naoružanju već je u tijeku i vodi se na polju tehnologije. Rusija je razvila nove strateške sustave koji ne potpadaju pod definicije iz Novog START-a, poput hipersoničnog oružja Orešnik, nuklearnog torpeda Posejdon i krstareće rakete na nuklearni pogon Burevestnik. S druge strane, Trump je najavio planove za napredni svemirski sustav proturaketne obrane "Zlatna kupola", što Moskva vidi kao izravan pokušaj narušavanja strateške ravnoteže i stjecanja prednosti za "prvi udar".

Utrka u naoružanju ne samo da svijet čini opasnijim, već je i ekonomski iscrpljujuća. Nezavisni Kongresni ured za proračun procjenjuje da će modernizacija, održavanje i operativni troškovi američkih nuklearnih snaga porezne obveznike koštati gotovo bilijun dolara između 2025. i 2034. godine. Ti troškovi obuhvaćaju razvoj novih podmornica, bombardera i interkontinentalnih raketa, projekte koji se već suočavaju s ozbiljnim kašnjenjima i prekoračenjima budžeta.

Unutar američkih političkih krugova mišljenja su duboko podijeljena. Zagovornici kontrole naoružanja, poput demokratskog senatora Eda Markeyja, upozoravaju da će SAD, ako premaši ograničenja Novog START-a, samo dati izgovor Rusiji da učini isto, a Kini da dodatno ojača svoj arsenal. Oni tvrde da bi Trump trebao prihvatiti Putinovu ponudu o jednogodišnjem zamrzavanju kako bi se smanjio rizik od "besmislene nuklearne utrke".

S druge strane, utjecajni glasovi, poput onih iz dvostranačke kongresne komisije, tvrde da se SAD suočava s "egzistencijalnim izazovom" jer se po prvi put istovremeno suočava s dvije nuklearne sile, Rusijom i Kinom. Franklin Miller, član te komisije, smatra da su ograničenja iz 2010. zastarjela.

SAD I RUSIJA Prošle su 33 godine od sporazuma koji je trebao donijeti mir, ali nije...

​- Sada moramo biti sposobni istovremeno odvraćati i Rusiju i Kinu. Snage na koje je SAD bio ograničen sporazumom više nisu dovoljne - rekao je Miller.

Dok se u Washingtonu lome koplja, iz Moskve stižu upozoravajuće poruke. Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, izjavio je kako je Trump nepredvidiv.

​- Rusija je spremna na svaki razvoj događaja. Na nove prijetnje našoj sigurnosti odgovorit ćemo brzo i odlučno - poručio je Medvedev.