Od Bere do broda - Ovo su najvažniji događaji

express
S jedne strane smo imali nedostatak transparentnosti šefa SDP-a, s druge strane se student suočava s problemima viška transparentnosti
Vidi originalni članak

Kad ste upisali program edukacije? Koliko je plaćen? Tko i kako ga je platio? Tri jednostavna pitanja s tri još jednostavnija odgovora koja stanu u jednu jednostavnu proširenu rečenicu, ali to su tri pitanja na koje nismo dobili odgovore od Davora Bernardića. Naime, šef SDP-a pohvalio se na svojoj Facebook stranici da je uspješno završio Chief Executive MBA (CEMBA) program Cotruglija pa nas je zanimalo nešto više o tehnikalijama samog programa. Zanimalo nas je i kako šef najveće oporbene stranke, a time i nominalni šef oporbe, nađe vremena u svom užurbanom rasporedu za pohađanje još jedne edukacije. Međutim, nakon što smo poslali upit u utorak, pa zvali istog dana, pa opet zvali i slali poruke u srijedu, zamolili su nas da produljimo rok za odgovore, što smo i učinili. U četvrtak nam iz SDP-a više nisu htjeli ni odgovoriti na pozive ni poruke.

Pročitajte više na: Odakle Beri 263.000 kuna za menedžerski tečaj?

To se doista ne viđa niti svaki dan niti bilo gdje, da sveučilište zbog povrede ugleda pokreće građansku parnicu protiv studenta. I to s odštetnim zahtjevom. Sveučilište je ono u Zagrebu, zastupa ga rektor Damir Boras, tuženi je student Hrvatskih studija Luka Kovač, a odštetni zahtjev koje na Građanskom sudu u Zagrebu od studenta traži sveučilište iznosi 20.000 kuna. Sve zbog toga što je Kovač 2. studenog ove godine novinaru Hine u vezi provale u prostorije Studentskog zbora i studentskih udruga na Hrvatskim studijima rekao da "ne može sa sigurnošću reći o čemu se radi, ali postoji mogućnost da se iza toga skriva pritisak uprave studija na studentske udruge". Očito se rektor Boras u njegovim riječima i prepoznao i osjetio prozvanim.

Pročitajte više na: Tri godine skandala rektora koji tuži studenta

Dvadeset i pet članica Europske unije donijelo je u ponedjeljak formalnu odluku o uspostavi nove mreže za suradnju na području obrane i sigurnosti, postavivši temelje za Europsku obrambenu uniju. Daleko najvažnije je pitanje kako će sve to utjecati na Hrvatsku, budući da smo supotpisnici PESCO-a. Jozo Radoš, zastupnik u Europskom parlamentu, kazao nam je: "Nove ambicije Europske unije pretpostavljaju zajedničku nabavu i standardizaciju vojne opreme što bi imalo utjecaja i na hrvatsku vojsku. Za sad se o tome ne govori, ali ako će EU ići s ciljem stvaranja obrambene unije do 2025. morat će se ići i sa stvaranjem zajedničkih vojnih snaga. Dakle, borbene grupe koje bi bilo vjerojatno brojnije nego što je sada riječ, s preciznije definiranim djelovanjem i činile bi ih pripadnici svih zemalja članica, ali to je samo jedan dio priče. Drugi dio se tiče rezervnih snaga s brzim vremenom djelovanja, mogli bismo govoriti čak i o nekoj vrsti stalne vojske Europske unije. U tim snagama, i u jednim i u drugima bi sudjelovali hrvatski vojnici. Daleko najveća prednost za Hrvatsku je mogućnost ulaženja hrvatske industrije u razvojne i proizvodne programe na razini Unije."

Pročitajte više na: Jozo Radoš: Hrvatski vojnici bit će dio nove EU vojske

Božo Petrov ostaje bez najbližih suradnika. U utorak se s Mostom pozdravio jedan od najutjecajnijih njihovih članova, bivši ministar unutarnjih poslova, Vlaho Orepić. Bivši glavni policajac u državi rekao je da se sužavaju prostor i mehanizmi za realizaciju same ideje Mosta. "Zbog toga sam odlučio istupiti iz Kluba zastupnika Mosta", rekao je Orepić pred novinarima u Saboru. "Ovakav Most koji u svom djelovanju inzistira na konfliktnoj politici kad je riječ prema van, a unutar sebe ne rješava probleme, sužava prostor i mehanizme za realizaciju same ideje Mosta", poručio je Orepić i dodao kako istupa zato što ideju Mosta želi oplemeniti jasnim političkim ciljevima koji će biti bitni cijelom društvu, a ne samo dijelu.

Pročitajte više na: Božine 'Jude': Ode i Orepić... Evo tko mu je sve okrenuo leđa

Ministarstva obrane Hrvatske i Crne Gore izgleda su postigla dogovor o konačnoj sudbini broda Jadran, školskog broda Jugoslavenske ratne mornarice koji je do 1991. godine bio usidren u Splitu da bi početkom rata prebačen u Crnu Goru. Kako donosi portal Balkan Insight, crnogorska strana planira ponuditi zajedničko korištenje broda, što bi bio svojevrsni presedan u svijetu. Prema izvorima novinara Siniše Lukovića, brod bi bio usidren u Splitu, ali bi ga ratne mornarice obiju država koristile za svoje potrebe. "Ovo je neobična situacija zato što ratni brod može imati samo jednog zapovjednika, časnika samo jedne vojske. Trenutačni planovi govore da brod ne bi plovio pod crnogorskom ili hrvatskom zastavom", kazao je Luković i napomenuo da se vrte prijedlozi o mogućem dizanju zastave NATO-a zato što su obje države članice te organizacije.

Pročitajte više na: Nakon 25 godina u Split se vraća oteti hrvatski jedrenjak

Posjeti Express