Od 27. srpnja do 3. kolovoza samo u Istri je na platformi Airbnb bilo slobodno još 467 kuća s bazenom, na Kvarneru 387, a u Dalmaciji 405.

Vlasnik kuće s bazenom od 150 četvornih metara, čiji dnevni najam košta od 280 do 300 eura, za Deutsche Welle kaže da je lani je bila popunjena već početkom lipnja i tako sve do 20. rujna. A ove godine, kad se sve zbroji, kuća je do sada čak 20 dana bila bez gostiju, što je u proteklim sezonama bilo nezamislivo.

- Početak sezone bio je dosta slabiji u odnosu na lani i krenuo je prilično kasnije, tek u drugoj polovici lipnja. 'Rupe' u srpnju bile su po dva, tri, sedam, pa i 10 dana. Nije bilo storniranih rezervacija, ali se dosta kasnije bukiralo i dosta je to bilo na 'rupe'. Sada sve do kraja sezone nemamo nikakvih perioda bez gostiju, međutim, posezona nam još nije popunjena“, pripovijeda za DW vlasnik kuće za odmor u južnoj Istri, udaljene 20-ak kilometara od Pule.

Istra, recimo, ima gotovo pola milijuna postelja, što je dva i pol puta više nego stanovnika u ovoj regiji. Od toga se najveći dio, gotovo 325 tisuća, odnosi na privatni smještaj.

- Ne može se reći da je kao lani jer je manji priljev s njemačkog tržišta: Europsko prvenstvo dosta stvari je poremetilo, možda je dobar dio ljudi odlučio otići na Olimpijske igre u Francusku, a tamo su strašno visoke cijene, a možda je na popunjenost utjecala i recesija. Ne možemo utvrditi pravi razlog. Iduća sezona bit će pravi pokazatelj stanja na našem tržištu: je li razlog pretjerano velik broj objekata, jesu li možda cijene smještaja utjecale na potražnju ili su glavni razlog bila ta dva velika svjetska sportska događanja koja su malo poremetila tržište - kaže Lorena John, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja Istre.

Ona također izvještava da kuće za odmor kumulativno bilježe pad popunjenosti od 20 posto u odnosu na lani.

Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, kaže da u špici u Dalmaciji također ima praznih, uglavnom novih objekata. 

- Činjenica je da ove godine imamo i 50.000 ležajeva više nego lani na nivou Hrvatske, tako da, realno, ne mogu biti svi popunjeni jednako kao što je to bilo prije pet, šest godina kad nije bilo toliko kuća. Mislim da nam je to generalno najveći problem - kaže ona. 

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatsku je došlo 12 milijuna gostiju, tri posto više nego lani. Oni su ostvarili jedan posto više noćenja nego prošle godine, čak 54,7 milijuna. Brojke za srpanj su, međutim, lošije od lanjskih. 

Sve jadranske županije u srpnju je posjetilo manje turista nego u istom lanjskom mjesecu, osim Dubrovačko-neretvansku gdje ih je došlo 'blago' više, prema službenim podacima Hrvatske turističke zajednice. U jadranskim županijama ukupno je u srpnju, po podacima HTZ-a, bilo 3,4 posto ili oko 155 tisuća manje turista nego u lanjskom srpnju.

U svim tim županijama pojedinačno se minusi dolazaka kreću od oko 3 do oko 6 posto, što primjerice za Istarsku županiju znači da ju je posjetilo oko 43 tisuće turista manje u srpnju ove godine nego u lanjskom, za Primorsko-goransku (Kvarner) to je njih oko 36 tisuća manje, za Splitsko-dalmatinsku oko 26 tisuća manje, Zadarsku oko 20 tisuća manje.