Cijene nafte zabilježile su nagli skok nakon što su novi sukobi između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u strateški važnom Hormuškom tjesnacu doveli u pitanje njihovo krhko jednomjesečno primirje. Incident je odmah izazvao poremećaje na globalnim energetskim i financijskim tržištima, produbljujući neizvjesnost koja vlada od početka sukoba krajem veljače.

Do ozbiljne eskalacije došlo je u četvrtak kada su dvije strane razmijenile vatru unatoč primirju sklopljenom sedmog travnja. Prema priopćenju američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), tri američka razarača s navođenim projektilima našla su se na udaru iranskih projektila, bespilotnih letjelica i manjih plovila. Američka vojska navodi kako njezini brodovi nisu pretrpjeli štetu te da su u samoobrani izveli udare na iranske vojne ciljeve, uključujući lansirne položaje.

S druge strane, iranski središnji stožer Khatam al-Anbiya optužio je SAD za kršenje primirja, tvrdeći da su američke snage prve napale iranski naftni tanker i još jedno plovilo u blizini tjesnaca. Iranski vojni stožer također je optužio Sjedinjene Države za napade na civilna područja, uključujući otok Qeshm i lučki grad Bandar Abbas, navodeći da je njihov odgovor bio reakcija na američku agresiju. Ovaj incident uslijedio je nedugo nakon što je američka vojska uništila šest iranskih manjih brodova u sklopu operacije čiji je cilj deblokada tjesnaca.

Reakcije Washingtona i Teherana

Unatoč ozbiljnosti situacije, obje strane poslale su signale koji upućuju na želju za smirivanjem napetosti. Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je pokušao umanjiti značaj sukoba. Ljubavni udarac, tako je to nazvao Trump. 

WASHINGTON POST PIŠE CIA: 'Iran ima 70-75 posto predratnih rezervi raketa. Može izdržati još 90 dana'
Istovremeno, iranska državna televizija Press TV izvijestila je kako se situacija u Hormuškom tjesnacu "vratila u normalu", sugerirajući da nema neposredne opasnosti od daljnje eskalacije. Najnoviji sukobi imali su trenutačan i snažan utjecaj na svjetska tržišta, prvenstveno na cijene energenata, ali i na dionice na svjetskim burzama.

Kao izravna posljedica napetosti, cijene nafte su skočile. Terminski ugovori za sirovu naftu tipa Brent porasli su za čak 7,5 posto tijekom nestabilnog trgovanja u četvrtak, izvještava Al Jazeera. Cijena je dosegnula dnevni maksimum od 103,70 dolara po barelu, prije nego što se u petak ujutro s otvaranjem azijskih tržišta stabilizirala na 101,12 dolara. Cijene nafte Brent sada su oko četrdeset posto više u usporedbi s razdobljem prije početka rata, a procjenjuje se da dnevni manjak u proizvodnji iznosi 14,5 milijuna barela. Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla podići cijene na razinu između 110 i 150 dolara po barelu.

Azijske i američke burze u crvenom

Nervoza se s tržišta nafte prelila i na tržišta dionica. Azijske burze u petak su otvorene s osjetnim padom zbog pojačanih napetosti. Japanski referentni indeks Nikkei 225, južnokorejski KOSPI i hongkonški Hang Seng zabilježili su pad veći od jedan posto. Na Wall Streetu je referentni indeks S&P 500 pao za otprilike 0,4 posto tijekom noći, i to samo dan nakon što je dosegnuo rekordnu vrijednost.

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu, kroz koji prolazi otprilike petina globalne opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Plovidba ovim ključnim putem gotovo je u potpunosti obustavljena od kraja veljače zbog prijetnje od iranskih napada na velike naftne tankere koji inače prevoze značajan dio svjetskih energetskih zaliha. U tijeku su diplomatski napori za smirivanje situacije, uz posredovanje Pakistana, no trajni sporazum još nije na vidiku. Situaciju dodatno komplicira nedavna iranska odluka o osnivanju "Uprave za Perzijski zaljev i tjesnac" s ciljem nadzora tranzita kroz to područje.

EKONOMIJA RATA Maersk: Danski div zapeo u Tjesnacu. Svaki mjesec pola milijarde $ minusa?!

U međuvremenu, carine od deset posto koje je uveo predsjednik Donald Trump dovedene su u pitanje nakon što ih je savezni sud u četvrtak proglasio nezakonitima, što predstavlja drugi veliki udarac njegovoj ključnoj ekonomskoj politici ove godine. Odluka suda stvara dodatnu nesigurnost za američke uvoznike i dovodi u pitanje sposobnost administracije da samostalno nameće široke trgovinske namete.

Presudom od četvrtka nalaže se administraciji da prekine naplatu spomenutih carina od tužitelja u ovom slučaju te da im izvrši povrat prethodno uplaćenih sredstava. Iako se odluka izravno odnosi samo na tužitelje, ona predstavlja značajan korak unatrag za Trumpovu administraciju i njezine ovlasti za uvođenje carina. Članak 122. omogućuje predsjedniku da, bez odobrenja Kongresa, uvede carine do petnaest posto na sav uvoz ako su zadovoljeni određeni kriteriji. U ovom slučaju, suci su zaključili da argumentacija administracije nije bila dovoljna.

"Predsjednički proglas kojim se carine uvode ne identificira 'velike i ozbiljne deficite u platnoj bilanci Sjedinjenih Država' kako je Kongres taj izraz shvatio", navodi se u obrazloženju većinske odluke. 

Ova sudska odluka drugi je veliki pravni poraz za Trumpovu carinsku politiku u samo nekoliko mjeseci. Podsjetimo, Vrhovni sud je u veljači presudio da je široki val Trumpovih carina bio nezakonit. Kao odgovor na tu presudu, koju je nazvao "sramotnom", Trump je iskoristio drugu zakonsku ovlast i uveo nove globalne carine od deset posto, pozivajući se na do tada pravno neprovjereni Članak 122. Trgovinskog zakona iz 1974. godine. Upravo je taj "rezervni plan" sada doveden u pitanje.

* uz korištenje AI-ja