Kaos, očaj, alijenacija, tim riječima se najblaže može opisati situacija u Gazi. Nakon dvije i pol godine brutalnog rata i 50.000 mrtvih, Palestincima prijeti holodomor. Koliko je situacija s hranom kritična, najbolje je pokazala nedavna tragedija u skladištu koje vodi Svjetski program za hranu (WFP) Ujedinjenih nacija u Pojasu Gaze. Najmanje četvero ljudi je poginulo, a više žena i djece zadobilo je prostrjelne rane kada je velika skupina gladnih i očajnih ljudi pokušala upasti u skladište kako bi se domogli hrane, piše Tagesschau. 

Prema palestinskim izvorima, više osoba stradalo je u kaotičnom napadu na veliko skladište WFP-a. Dvoje ljudi je poginulo u gužvi, a dvoje je ubijeno vatrenim oružjem, navode medicinski izvori iz bolnice Al-Aksa u Deir al-Balahu. WFP je potvrdio da je jedno od njihovih skladišta u središnjem dijelu Pojasa Gaze bilo meta upada. U priopćenju objavljenom na mreži X navodi se da su 'horde gladnih ljudi' provalile u objekt kako bi došle do hrane pripremljene za distribuciju.

Agencija UN-a je u početku izvijestila o dvije smrti i mnogim ozljedama u tom incidentu. Očevidci su prijavili veliku gužvu, osobito kod glavnog ulaza u skladište. Također su zabilježeni izvještaji da su neki ljudi srušili dijelove metalnih zidova kako bi ušli u skladište. Videozapisi na društvenim mrežama pokazali su veliki broj ljudi koji su upali u skladište i pljačkali. Izraelska blokada humanitarne pomoći koja je tek nedavno prekinuta, dovela je do katastrofalne situacije i stvorila velike tenzije. O incidentu se oglasilo i izraelsko ministarstvo vanjskih poslova koje tvrdi da je skladište prepuno hrane koju Hamas ne želi isporučiti Palestincima, te da je teroristička grupa otvorila vatru na Palestince koji su provalili u skladište.

Opasnost od gladi

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 12. svibnja upozorila na sve češće slučajeve smrti zbog manjka hrane, Netanyahu odbija priznati da u Gazi postoji glad. Svih 2,1 milijuna stanovnika Gaze suočava se s dugotrajnim nestašicama hrane, pri čemu je gotovo pola milijuna ljudi u katastrofalnoj situaciji gladi, akutne pothranjenosti, izgladnjivanja, bolesti i smrti. Ovo je jedna od najtežih kriza gladi u svijetu, koja se odvija uživo, izvijestila je WHO. Od početka blokade pomoći 2. ožujka 2025., Ministarstvo zdravstva izvijestilo je da je 57 djece umrlo od posljedica pothranjenosti. No, stvarna brojka mogla bi biti puno veća. Ako se situacija nastavi, prema izvješću IPC-a, gotovo 71.000 djece mlađe od pet godina bit će akutno pothranjeno u narednih jedanaest mjeseci.

Trudnice i dojilje također su u visokom riziku od pothranjenosti, pri čemu se očekuje da će gotovo 17.000 njih tijekom sljedećih jedanaest mjeseci trebati liječenje zbog akutne pothranjenosti, ako se teška situacija ne promijeni. Pothranjene majke teško proizvode dovoljno  mlijeka koje je često granica između života i smrti za djecu mlađu od šest mjeseci, pogotovo u krajevima Gaze gdje nema čiste vode. Dugoročni učinci i posljedice pothranjenosti mogu trajati cijeli život u obliku zaostajanja u rastu, oštećenja kognitivnog razvoja i lošeg zdravlja. Bez dovoljno hranjive hrane, čiste vode i pristupa zdravstvenoj skrbi, cijela generacija bit će trajno pogođena, upozorio je WHO.

Netanyahu ne razmišlja o miru

Napeto je i u Izraelu gdje dugo traje ulične demonstracije i prosvjedi razjarenih članova obitelji otetih Izraelaca koji kritiziraju Benjamina Netanyahua da nije poduzeo sve u svojoj moći kako bi vratio taoce koje Hamas od početka rata drži zarobljene u mračnim tunelima ispod Gaze. Nakon 600 dana rata, 58 Izraelaca se još uvijek nalazi u zatočeništvu, a njihova sudbina je upitna nakon što je propalo klimavo primirje između Izraela i Hamasa. Izraelski premijer se našao u svojevrsnoj kvaki 22. Ako nastavi rat u kojem svaki dan umiru civili i djeca mogao bi dodatno razljutiti međunarodnu zajednicu i izolirati Izrael. Ako opet postigne sporazum s Hamasom, mogao bi izgubiti parlamentarnu većinu u Knessetu jer su desni koalicijski partneri zaprijetili napuštanjem Vlade u slučaju dogovora s islamskim militantima.

GUBE PODRŠKU Hamas je bankrotirao. Od veljače su bez plaća. Netanyahu ih i dalje smatra prijetnjom

Nije tajna da desničari poput Itamar Ben-Gvira i Bezalela Smotricha prijete napuštanjem koalicije ako se postigne sporazum s Hamasom. Ministar nacionalne sigurnosti Ben Gvir koji vodi stranku Otzma Yehudit („Židovska moć“), poznate po kahanističkoj ideologiji i snažnom antiarapskom stavu, napustio je nakratko koaliciju u siječnju ove godine, nakon sporazuma Izraela i Hamasa o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika. Vratio se u koaliciju kada je Izrael ponovno započeo ratne operacije protiv Hamasa u Gazi. I Ben Gvir i ministar financija Smotrich, više puta su ponovili da neće biti mira dok god Izrael u potpunosti ne uništi Hamas.

Hamas gubi podršku

Prosvjeduje se i u Gazi. Islamistička grupa se po prvi put od dolaska na vlast 2007., barem javno i otvoreno, našla na udaru izmućenih Palestinaca. Prvi veći prosvjed zabilježen je 25. ožujka 2025. Palestinci prosvjeduju zbog iscrpljenosti najduljim ratom u povijesti sukoba Arapa i Izraela.  Nekoliko dana nakon početka prosvjeda, izraelski medij Ynet izvijestio je da je Hamas pogubio šest stanovnika Gaze te javno prebio ili oteo druge koji su sudjelovali u demonstracijama; neki od njih i dalje se vode kao nestali. Hamas se bori za egzistenciju i očigledno je spreman žrtvovati milijune Palestinaca jer znaju da predaja Izraelu znači njihov kraj, pogotovo nakon što je Izrael izbacio Hezbolah iz rata, a pad Asadovog režima uvelike otežao Iranu pružanje podrške i oružja Hamasu. CNN je procijenio da je u Beit Lahiji prosvjedovalo „tisuće“ ljudi, dok je AP procijenio oko 3.000 prosvjednika. Prosvjednici su skandirali parole poput „želimo kraj rata“ i „želimo živjeti“, kao i „Hamas van“ i „Hamas su teroristi.“ Držali su natpise i transparente s porukama poput „dosta raseljavanja“ i „stop ratu“, kao i „Hamas nas ne predstavlja.“