Izraelska blokada Gaze uzela je svoj danak i bacila Hamas na koljena. Fundamentalistička palestinska sunitska organizacija već tri mjeseca nije platila svoje borce. Blokada porušenog pojasa Gaze posebno je nagrizla vojno krilo Hamasa. Naime, Hamas se financirao prodajom humanitarne pomoći gladnim i očajnim Palestincima, piše Telegraph. Posebno su na udaru nestašica valuta i moneta, pripadnici brigada al-Qassam, vojnog krila Hamasa koji nisu primili plaću od veljače. Također se izvještava da obitelji terorista poginulih ili zarobljenih tijekom sukoba s Izraelom nisu dobile uobičajenu naknadu. Civilni radnici Hamasa primili su prije četiri mjeseca smanjenu plaću u iznosu od oko 250 dolara, što je izazvalo nezadovoljstvo među zaposlenicima. Nije jasno jesu li im od tada uopće isplaćene plaće.
U isto vrijeme došlo je i do zastoja isplaćivanja plaća ministarstvima i vladinim agencijama. Izrael je u ožujku prekinuo isporuku humanitarne pomoći Gazi, od čega je Hamas navodno dio te pomoći zaplijenio i prodavao kako bi prikupio novac. Oko 100 kamiona s pomoći dobilo je dopuštenje za ulazak u pojas u petak, ali to je znatno manje u odnosu na oko 600 dnevno koji su prelazili granicu prije ožujka. Moumen Al-Natour, palestinski odvjetnik iz kampa Al-Shati u središnjoj Gazi, prošlog je mjeseca za Wall Street Journal rekao da Hamas ima velike probleme s financijama. Dodao je da je Hamas uvelike ovisio o prodaji humanitarne pomoći na crnom tržištu za gotovinu.
Posebne mete
U novoj ofenzivi koja trenutačno traje u Gazi, Izrael posebno cilja dužnosnike Hamasa koji su zaduženi za distribuciju gotovine od prodaje humanitarne pomoći. Zastoji u pregovorima o prekidu vatre i učestali brutalni izraelski udari na civile stvorili su revoltiranost Palestinaca ne samo prema Tel Avivu nego i prema Hamasu. Tako su se u par navrata u 2025. odvili najveći anti Hamas prosvjedi otkako je grupa preuzela vlast u Gazi 2007. nakon što je pobijedila Fatah. Protesti su, čini se, izazvani izjavama visokog dužnosnika Hamasa da je rat s Izraelom vječan te da će Palestinci roditi desetke beba za svakog mučenika.
New massive anti-Hamas demonstrations in northern Gaza are demanding an end to the war that the terror group started. They want Hamas to step down and "get out" - Men, women, the elderly, children, and wounded folks came out, desperate to make their voices heard! pic.twitter.com/pqWZJixeym
— Ahmed Fouad Alkhatib (@afalkhatib) April 2, 2025
- Van! Van! Van! Cijeli Hamas van! - skandirali su prosvjednici, unatoč činjenici da javno kritiziranje Hamasa može dovesti do smaknuća. Novinari sa sjedištem u Gazi navodno su dobili prijetnje nakon protesta, upozoravajući ih da ne objavljuju negativne vijesti koje bi mogle utjecati na moral ljudi. I više je nego jasno da Hamas gubi apsolutnu kontrolu i moć nad Palestincima kojih je preko 50.000 poginulo u ratu s Izraelom koji bijesni od 7. listopada 2023. godine. Većina ubijenih su nažalost, djeca i civili, te je ljudima polako dosta Hamasa i Džihada.
Sve veći pritisak na Izrael
Iako je međunarodna zajednica dugo tolerirala ubojstva civila koji se nikada ne bi oprostili, na primjer, Rusiji u Ukrajini pravdajući se da Izrael ima pravo na postojanje i samoobranu, Benjamin Netanyahu polako gubi neupitnu međunarodnu podršku. Iako obični građani već dugo defiliraju ulicama gradova na Zapadu, a američki studenti se barikadiraju i opstruiraju rad sveučilišta kako bi skrenuli pozornost na tragična stradanja civila i dojenčadi u porušenoj Gazi, političari su tek nedavno shvatili da negodovanje zbog ubojstva nevinih ljudi ne može biti antisemitizam, epitet kojim Izrael časti sve koji se i malo drznu preispitati njihove ratne ciljeve i metode koje koriste u Gazi.
Iako SAD i dalje neupitno podržava Izrael, čak se i Kamala Harris nije usudila osuditi brutalne napade na civile, a Donald Trump je 29. siječnja 2025. potpisao Izvršnu naredbu 14188 ili 'Dodatne mjere za borbu protiv antisemitizma' kojom se nalaže svakom čelniku izvršne agencije da predsjedniku podnese izvješće o poduzetim mjerama za borbu protiv antisemitizma i analizira neriješene pritužbe vezane uz antisemitizam na sveučilištima koji se dogodio nakon 7. listopada 2023., europski lideri su napokon otvorili oči.
Tako je prošli tjedan većina članica EU podržala nizozemski prijedlog da se preispita provedba sporazuma s Izraelom zbog blokade humanitarne pomoći Gazi. Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Kaja Kallas u utorak, nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova EU-a i Afričke unije, potvrdila je da većina država članica EU-a podržava reviziju Sporazuma o pridruživanju s Izraelom. Taj sporazum regulira trgovinske odnose između Izraela i EU-a. Osim toga, propisuje i da se odnosi između stranaka temelje na poštivanju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Tim sporazumom koji je uveden 2000. Izraelu se nudi povlašten pristup tržištu EU u odnosu na druge nečlanice.
Sada EU traži reviziju tog ugovora jer se izraelski postupci u Gazi ne podudaraju s europskim vrijednostima, kako je rekao Bruxelles. Tema je bila aktualna i u Hrvatskoj kada je procurila informacija da je Hrvatska uz Njemačku bila jedna od zemalja koja je protiv revizije govora.
- Nije to bilo nikakvo glasanje ili određivanje prema Izraelu. Nas, sve skupa zabrinjava situacija u Gazi. Mi smo se uvijek zauzimali da se nastave razgovori s Izraelom i u isto vrijeme apeliramo da se spriječi humanitarna katastrofa u Gazi - rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Zašto Netanyahu i dalje ratuje?
Pritisak nije samo inozemni, Izrael već neko vrijeme 'drmaju' demonstracije razjarenih građana koji smatraju da Netanyahu ne radi dovoljno na povratku talaca koje Hamas još uvijek drži u zarobljeništvu. Pojedini Izraelci su spremni na sporazum s Hamasom ako bi to značilo povratak najmilijih. Kada se sve ovo uzme u obzir, postavlja se pitanje zašto Netanyahu i dalje inzistira na ratu u Gazi? Hamas je bankrotirao, ako ne mogu plaćati vlastite borce kako će onda ugroziti Izrael? Zašto Netanyahu ne uvažava glas prosvjednika koji traže prekid vatre i povratak talaca? Problem bi mogao ležati u trenutačnoj izraelskoj vladi. Naime, Netanyahu nema parlamentarnu većinu bez ekstremno desničarskih stranaka poput Smotričeva Religious Zionism i Ben-Gvirovog Otzma Yehudit. Njegova koalicija u Knessetu broji 68 od 120 mandata, što uključuje i ultraortodoksne stranke Shas i United Torah Judaism. Međutim, ministar financija Bezalel Smotrich i Ben-Gvir predstavljaju ključne partnere u njegovoj vladi.
Svojedobno se ministar nacionalne sigurnosti, Itamar Ben Gvir pohvalio kako je minirao pregovore s Hamasom i zaprijetio raskidanjem koalicije s Netanyahuom.
- U posljednjih godinu dana smo zahvaljujući političkoj moći spriječili postizanje dogovora - napisao je na X-u u siječnju ove godine.
