Milijuni vjernika diljem svijeta slave blagdan Uskrsa, uz poruke mira i pomirenja koje stižu iz Vatikana. Uskrs slave i u Kini, drugoj najmnogoljudnijoj zemlji na svijetu, no ipak bez papinih poruka. Oštar i pomalo neprijateljski odnos kojeg ove dvije strane prakticiraju čini se mogao bi se promijeniti nakon najava pomirenja nakon desetljeća ne suradnje.

Nakon desetljeća oštrog neslaganja, Peking i Sveta stolica čini se na putu su povijesnog rješenja najtežih pitanja koja su katoličku kinesko crkvu gotovo odvojile od Vatikana. Glavni problem je u priznavanju tko ima moć imenovati biskupe u Kini. Peking tako godinama inzistira kako bi njihova trebala biti zadnja oko odabira biskupa u Kini, no Vatikan kaže kako je jedino i isključivo papa autoritet za takve odabire. Vatikanski glasnogovornik rekao je kako se "nisu približili" dogovoru po ovom pitanju.

Narodna republika Kina svoje diplomatske veze s Vatikanom prekinula je davne 1951. godine zbog navodnih, i nakon toga često diskreditiranih, optužbi o upletenosti katoličkog svećenika u pripremu atentata na kineskog vođu. Vladajuća i službeno ateistička Partija ima dugu povijest karakteriziranja stranih vjerskih organizacija poput Katoličke crkve kao neprijateljskih snaga, za koje smatraju, da su odgovorne za patnju i poniženje zemlje tijekom 19. i 20. stoljeća. 

POVIJESNA ULOGA Papa Franjo: Pamtit će ga ili kao heroja ili kao heretika

Unatoč ustavom zajamčenih religijskih sloboda, Peking službeno dopušta katolicima prakticiranje vjere pod direktivom Kineske domoljubne katoličke udruge, koja ne priznaje autoritet Pape. Kler i vjernici koji su ostali lojalni Svetoj stolici pa se i odupiru politici i vlasti često su progonjeni i zatvarani, a većina ih vjeru prakticira tajno.

U Kini ima oko 6 milijuna katolika, no vjeruje se kako bi broj mogao biti puno veći zbog nepoznatih podataka upravo onih koji se skrivaju, rezultati su to istraživanje koje je proveo vjerski centar u Hong Kongu. No posljednji pregovori i suradnja na nekim poljima pokazali su jaku volju Vatikana i Pekinga na polju prijeko potrebne normalizacije odnosa. I jednim i drugima. Naime, Kina je jako primamljivo 'tržište' s populacijom od 1.4 milijarde ljudi što je i nešto više od ukupnog broja katolika na svijetu, piše CNN. 

Kina pak, zasigurno, na svom širokom području utjecaja i širenja moći želi na svojoj strani imati jednu od najutjecajniji institucija na međunarodnoj sceni. Peking se dugo drži svoja dva uvjeta koje je Vatikanu postavio za obnovu diplomatskih odnosa. Tko traži da se Sveta Stolica pridržava politike "jedne Kine" i da se "ne miješa u kineske vjerske poslove".

Uskoro rat? EU protiv Kineza: Previše kupuju i ulažu po Europi

Vatikan trenutno održava službene veze s Tajvanom, gdje su kineski nacionalisti pobjegli nakon krvavog građanskog rata 1949. godine. Službeno zvan kao Republika Kina, Tajvan se smatra pokrajinom razdvojenom od strane Pekinga koja 'prijeti' kako će preuzeti otok natrag, i to silom ako je potrebno.

Prvo pitanje ne bi trebalo biti upitno. 

"Vatikan nema nikakvih problema s napuštanjem Tajvana", rekao je kardinal Joseph Zen, bivši biskup Hong Konga i veliki kritičar kineske politike. 

Kineski drugi zahtjev, oko samostalnosti u imenovanju biskupa u Kini, čini se neće proći tako glatko. Iako su prošli odabiri bili potvrđeni i od jedne i druge strane, Peking je znao imenovao biskupe koji su bili upravo suprotni željama pape, što je dovelo do rasprava o njegovu legitimitetu. 

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova zanijekao je da postoje dogovori o tekućim pitanjima dviju strana, i ponovio opći stav Pekinga o odnosima sa Svetom Stolicom. "Spremni smo raditi s Vatikanom po pitanju napretka u našem konstruktivnom dijalogu i poboljšanju naših veza", rekao je Lu Kang.

Poglavar crkve Papa: "Spasite žene od nasilja i ubojstava"

Čak i sama najava mogućnost dogovora i suradnje ovih dosada oštrih strana alarmirala je mnoge. 

"Brinemo se da će to biti loš dogovor. Sumnjam kako kineska vlada zapravo samo želi da im Vatikan pomogne eliminirati podzemnu katoličku crkvu", rekao je kardinal Zen. Da kineske vlast podzemnu katoličku crkvu smatraju velikom prijetnjom pokazuju i informacije ako je nekoliko dana prije Uskrsa u Kini nestao jedan svećenik iz tajne zajednice. Ubrzo se pojavio i nakon napetih razgovora s vlastima dozvoljeno mu je ipak da misu služi u tajnosti.

Tijekom vladavine Xi Jinping, najmoćnijeg kineskog vođe u povijesti, ojačala je kontrola nad vjerskim organizacijama ali i na području slobodnog izražavanja mišljenja. Pokrenuo je veliku reorganizaciju kojoj je plan i eliminirati državno ministarstvo za religiju i sva takva pitanja staviti pod direktnu kontrolu Partije. 

"Peking se ne brine oko lošeg međunarodnog mišljenja. Sigurni su kako mogu raditi što žele, jer se zapravo nitko ne usudi, uključujući i papu, kritizirati kinesku vladu", naglašava Zen.