Pet ključnih točaka o 'slučaju Lastovo': Rampa od 10 tona razgolitila je sav jad Jadrolinije
Ljeto je, gužva. Pasja vrućina. Stiže trajekt u luku i stotine ljudi već nestrpljivo čeka na ukrcaj. Milijun puta viđen prizor na hrvatskim otocima i u pravilu sve - unatoč žegi, strci i redovima za ukrcaj auta - prođe okej. No tog dana, oko 14.55 dogodit će se strašna nesreća, kakvu nitko u Hrvatskoj nije mogao niti zamisliti - u Malom Lošinju past će rampa trajekta Lastovo i usmrtiti trojicu mornara.
Shrvane obitelji, trojica mrtvih, tužbe protiv Jadrolinije i tisuću upitnika oko načina funkcioniranja brodarske tvrtke, jer rampa je nakon Lastova pala na još dva trajekta u roku od par tjedana i samo čudom se nije dogodila još neka nesreća sa smrtnim posljedicama... Zaplet je to užasne tragedije na Malom Lošinju prošlog ljeta, a početak epiloga trebao bi biti jučer objavljeni Nacrt istrage koji upire prstom u - predsjednika Uprave Jadrolinije.
U nesreći su smrtno stradali 58-godišnji vođa stroja iz Vinišća Boško Kostović te kormilari, 38-godišnji Marko Topić iz Solina i 54-godišnji Denis Šarić iz Zadra.
Ovo je pet ključnih pitanja slučaja koji je ljetos potresao Hrvatsku.
1. Što je prethodilo nesreći? Kapetan: "Nemojmo se zaje******"
"Zapovjednik je, zapisom u brodskom dnevniku, naveo kako je on osobno zatražio provjeru pramčanih vrata", stoji u Nacrtu završnog izvješća istrage koju je provela Uprava za sigurnost plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. No u sljedećim minutama trojica njegovih mornara bit će mrtva, zdrobit će ih rampa od valjda deset tona.
Nakon pristajanja broda Lastovo u trajektnoj luci Mali Lošinj, u vremenu između 14.55 i 15.03 sati, zapovjednik broda Lastovo Goran Đolonga putem VHS stanice zaprima poziv prvog časnika da se sada ne može podići rampa u svrhu pregleda brtve pramčanih vrata. U tom trenutku zapovjednik se nalazi u svojoj kabini, u nadgrađu plovila.
Đolonga sa zapovjednog mosta vidi da je rampa podignuta u krajnji gornji položaj, odnosno da poluge za mehaničko osiguranje rampe nisu u položaju u kojem bi trebale biti za osiguranje od pada. Hidraulički motor za podizanje i spuštanje rampe je bio u pogonu u tom trenutku.
Zapovjednik je putem VHS-a pokušao dozvati vođu palube Predraga Vulića, no nije uspio. Misleći da ga ne čuje zbog buke, zapovjednik je isključio sisaljku hidrauličnog sustava pramčane rampe i opet pokušao dozvati Vulića. Kako mu se ovaj opet nije javio, pokušao je dobiti prvog časnika palube Davora Zagorca, no i to je bilo neuspješno.
Kako se nadalje navodi u izvješću, zapovjednik je sišao u garažu trajekta, gdje je sreo Vulića i naložio mu osiguranje rampe, na što mu je Vulić kazao:
“Nema rampa kuda ići!”
Zapovjednik broda odgovorio mu je:
“Nemojmo se zaje****, netko to odmah mora napraviti”.
2. Kako su stradala trojica mornara pod rampom od deset tona?
Nakon razgovora sa zapovjednikom broda Vulić očito nije učinio što mu je rečeno nego je izašao kroz bočna vrata na desnoj strani broda, zapovjednik je krenuo za njim govoreći kako rampu treba osigurati. Međutim, u tom trenutku ona je pala i poklopila tri člana posade koja su bila ispod nje - Boška Kostovića te Marka Topića i Denisa Šarića. Hitna je stigla odmah, no dvojica su na mjestu preminula, a treći mornar umro je u bolnici. Nisu ga uspjeli spasiti.
- Pokušat ću vam plastično pojasniti o čemu se otprilike radi. Zamislite da izlazite iz svog automobila i da nogom zapnete za gumu koja brtvi vrata. I vi tada pokušate tu gumu rukama vratiti natrag, kako bi mogli zatvoriti vrata, ali u tom trenutku zapuše vjetar, koji gurne vrata i oni vama prikliješte prste. Nešto slično, samo puno gore, dogodilo se i na Lastovu - rekao je nekoliko dana nakon nesreće u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju umirovljeni kapetan Milo Sršen.
Kobna rampa je već jednom bila pala i to je potvrdio bivši kapetan Lastova.
- Je, tada sam ja bio zapovjednik na "Lastovu." Samo nije pala krmena rampa već isto provena. Radi se o hidrauličnoj rampi koja se namotaje na bubanj. Sajla se u jednom trenutku počela odmotavati na suprotnu stranu, iščupala je koloturnike iz plafona, pa je rampa pala s visine od oko 1,5 metara. Hvala Bogu nije bilo ozlijeđenih - rekao je kapetan Sršen.
3. Nacrt kaže da je odgovoran za nesreću - šef Jadrolinije
U svojevrsnom presedanu, predsjednik Uprave Jadrolinije Davod Sopta naznačen je kao odgovorna osoba u Nacrtu završnog izvješća istrage slučaja pada rampe trajekta Lastovo 11. kolovoza u Malom Lošinju. Nacrt se poziva na Pomorski zakonik.
- Ako je istina da nije postojojao sustav upravljanja ni ISM kod, to je na odgovornosti Davida Sopte. Posada nije mogla poštovati procedure ako one ne postoje, niti oni donose takve dokumente i propise. O procedurama odlučuje uprava - kratko je kazao Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske jučer za 24sata.
Sopta je i prije nesreće Lastova bio na udaru zbog nabavke brodova za koje su mnogi smatrali kako su prestari i nedovoljno dobri za potrebe Jadrolinije. Vrlo je znakovito pismo što ga je nekoliko mjeseci prije tragedije uputio Damir Zec, član Nadzornog odbora Jadrolinije.
‘’Poštovani Predsjedniče Skupštine, ministre Butkoviću, poštovani Oleg, Ovim putem želim vas zamoliti da me u što skorije vrijeme razriješite odnosno oslobodite dužnosti člana Nadzornog odbora Jadrolinije, na način za koji smatrate da je primjeren. Naime, poslovna politika društva Jadrolinija, koju u proteklih godinu, dvije provodi postojeća uprava na čelu s gospodinom Davidom Soptom u značajnoj mjeri odstupa od mog viđenja rukovođenja, upravljanja i razvoja Društva. Poimence, sav napor Uprave svodi se na nabavku brodova i to bez temeljite pripreme, kako u pogledu provjere brodova koji se kupuju, njihove cijene (koja se nerijetko čini neopravdano visokom), troškova prilagođavanja i tako dalje. Posljedica je da većina nabavljenih brodova provodi mjesece u brodogradilištima prije nego što krenu u redovne linije, a ukupne nabavne cijene ne odražavaju njihovu tržišnu vrijednost. Izniman primjer takvog poslovanja je brod ‘Sveti Duje’, no nije jedini…", stoji u pismu nezadovoljnog člana Nadzornoga odbora.
4. Što su poduzele obitelji preminulih? Traže pola milijuna eura odštete
Dakle, smrtno su u nesreći stradali 58-godišnji vođa stroja iz Vinišća Boško Kostović te kormilari, 38-godišnji Marko Topić iz Solina i 54-godišnji Denis Šarić iz Zadra. Njihovim obiteljima Jadrolinija je odmah obećala isplatiti 50 tisuća eura, no obitelji su odlučile tužiti hrvatskog brodara. Kako danas piše Jutarnji, obitelji trojice poginulih članova posade trajekta Lastovo, koji su smrtno stradali 11. kolovoza na Malom Lošinju, podnijeli su tužbe za naknadu štete i ukupno traže 568.100 eura na ime štete iz radnog odnosa.
Tužbe je u ime triju obitelji pred Općinskim sudovima u Splitu i Zadru podnio odvjetnik dr. sc. Šime Savić, nakon što se Jadrolinija višestruko oglušila na dopise da im isplati naknade kakve im pripadaju po zakonu, a ne da im se isplate nekakve pomoći, piše Jutarnji.
5. Kakva je moguća kazna za Soptu, može li u zatvor?
Izvješće predlaže pokretanje prekršajnog postupka i određivanje novčane kazne u maksimalnom iznosu, koja prema članku 998. Pomorskog zakonika iznosi pet do 250 tisuća kuna za kompaniju i tri do 15 tisuća kuna za odgovoru osobu u kompaniji, u ovom slučaju Jadroliniji. Istraga nije utvrdila odgovornost zapovjednika, članova posade ni Hrvatskog registra brodova (HRB). Kako se radi o prekršajnom postupku, pod pretpostavkom da bi Sopta platio kaznu koja bi mu mogla biti izrečena, izbjegao bi zatvorsku kaznu. Kazna za smrt troje mornara bi njemu osobno bila oko 15 tisuća kuna, dakle dvije tisuće eura.
-
PREČKO NIJE PRVI SLUČAJUbojice u hrvatskim školama: 'Vice je ležao na stubištu gimnazije s rupom u čelu'
-
KAZNA ZA UBOJICUMogući scenarij: Ubio je prvašića no možda uopće neće ići u zatvor
-
PRESELIO SEKuća Banožića: Na suđenje će dolaziti iz novogradnje od 230 kvadrata u centru grada
-
DANAS PRESUDE ZA MAZANDan osvete Gisele Pelicot: Silovao je bez kondoma, a znao da je HIV pozitivan
-
155. BRIGADAElitna Putinova postrojba s čijom zastavom pozira u ratu je izgubila 80 posto vojnika