Vojska je predala američkom predsjedniku Donaldu Trumpu plan zapljene oko 450 kilograma visoko obogaćenog urana iz Irana, izvijestio je 1. travnja The Washington Post pozivajući se na izvore.

Plan je predstavljen Trumpu prošli tjedan (dakle, krajem ožujka) nakon što je zatražio prijedlog. Wall Street Journal je prvi izvijestio da Bijela kuća razmatra takvu operaciju 29. ožujka.

Složeni plan koji je pripremila vojska uključuje dovođenje bagera u Iran i izgradnju piste za teretne avione kako bi se uklonio radioaktivni materijal.

Stručnjaci smatraju da je ovo iznimno složen zadatak - ništa slično nikada nije pokušano u ratno vrijeme. Za izvršenje misije, stotine ili tisuće vojnika i teške opreme morat će biti prebačene zrakoplovom u Iran. Bivši dužnosnici Pentagona procjenjuju da bi to moglo potrajati nekoliko tjedana, a operacija će se odvijati pod vatrom duboko unutar iranskog teritorija.

„Ovo će biti jedna od najvećih, ako ne i najveća i najsloženija specijalna operacija u povijesti. Predstavlja ozbiljan rizik za trupe“, rekao je Mick Mulroy, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane za bliskoistočne poslove i bivši časnik CIA-e.

Glasnogovornica Bijele kuće Caroline Leavitt izjavila je za The Washington Post da je posao Pentagona "izvršiti pripreme i dati vrhovnom zapovjedniku maksimalnu diskreciju". "To ne znači da je predsjednik donio odluku", rekla je.

SAD i Izrael su zaratili s Iranom, kako su obje zemlje izjavile, kako bi spriječili Teheran da razvije nuklearno oružje. Od početka rata, SAD i Izrael su više puta napadali iranska nuklearna postrojenja.

Vjeruje se da se većina postojećih iranskih zaliha obogaćenog urana nalazi ispod ruševina nuklearnog postrojenja Isfahan, koje su Sjedinjene Države i Izrael uništili u lipnju 2025. Isfahan se nalazi otprilike 400 kilometara od najbliže granice s Irakom, 450 kilometara od Kuvajta i gotovo 600 kilometara od Saudijske Arabije.

Pretpostavlja se da bi ondje američke specijalne snage mogle zaplijeniti gotovo pola tone visoko obogaćenog uranija, pogodnog za proizvodnju gotovo dvanaest nuklearnih bombi. Većina ovog materijala trenutno se pohranjuje pod ruševinama nuklearnog postrojenja u Isfahanu. Nedavno su započeli iskapanja u postrojenju - bilo radi jačanja obrane od potencijalnih napada ili u pokušaju evakuacije urana. Američke obavještajne agencije obećavaju spriječiti Islamsku Republiku da ponovno preuzme kontrolu nad materijalom.

SAD i Izrael razgovaraju o slanju specijalnih snaga u Iran kako bi osigurale zalihe visoko obogaćenog urana u toj zemlji, izvijestio je Axios 8. ožujka, pozivajući se na četiri izvora upoznata s razgovorima.

Prije 12-dnevnog rata u lipnju 2025., kada je nuklearna infrastruktura Islamske Republike bila podvrgnuta masovnom bombardiranju, Teheran je akumulirao otprilike 440 kilograma 60% obogaćenog goriva. Prema izračunima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), ta bi količina bila dovoljna za izgradnju otprilike deset bombi. S potrebnom infrastrukturom, proces obogaćivanja do 90% urana za potrebe oružja trajao bi nekoliko tjedana.

Međutim, nije poznato ima li Iran takvu infrastrukturu danas. Nakon ljetne kampanje 2025., Donald Trump je tvrdio da je nuklearni program zemlje "izbrisan s lica zemlje".

Prema Axiosu, američki i izraelski dužnosnici razumiju da će svaka operacija zapljene urana najvjerojatnije zahtijevati prisutnost njihovih trupa u Iranu, koje bi morale prodrijeti u utvrđene podzemne objekte i riskirati napad. Strane još nisu odlučile čije će to biti jedinice i hoće li operacija biti zajednička, Amerike i Izraela.

Istražuju se dvije mogućnosti misije: potpuno uklanjanje urana iz Irana ili korištenje stručnjaka za razrjeđivanje materijala na sigurne razine na licu mjesta. U potonjem slučaju, u operaciji će vjerojatno sudjelovati specijalizirani operateri i znanstvenici iz IAEA-e.

Jedan američki dužnosnik objasnio je publikaciji složenost operacije: "Prvo pitanje je: gdje je uranij? Drugo je: kako doći do njega i uspostaviti fizičku kontrolu?" Nakon što vojska odgovori na ta pitanja, predsjednik, Pentagon i CIA "odlučit će želimo li fizički prevesti materijal ili ga razrijediti u objektu gdje je pohranjen".

Axiosovi izvori nisu precizirali na koji se objekt misli. Znaju da su nakon bombardiranja ljeta 2025. sirovine zakopane pod ruševinama, a sami Iranci ne mogu pristupiti svojim rezervama. 

Izvori bliski američkim obavještajnim agencijama otkrili su The New York Timesu još nekoliko detalja o tome zašto su američke i izraelske vlasti sada zabrinute za sudbinu iranskog uranija. Prema tajnim obavještajnim izvješćima, Teheran pokušava ponovno dobiti pristup sirovini "kroz vrlo uski prolaz". Međutim, ovaj prolaz mogao bi biti dovoljan za evakuaciju kontejnera u kojima se uran skladišti u plinovitom obliku ispod ruševina.

Izvori New York Timesa potvrdili su da američke obavještajne agencije pomno prate nuklearni objekt u Isfahanu kako bi spriječile svaki pokušaj premještanja sirovina odande.

New York Times također pojašnjava da su ljeti 2025. iranske vlasti same zatrpale ulaze u podzemne strukture, uključujući mrežu tunela u Isfahanu. Dok su američke snage potom napale Fordow i Natanz najmoćnijim oružjem u svom nenuklearnom arsenalu - oklopno probojnom bombom Massive Ordnance Penetrator - Isfahan je bio napadnut krstarećim raketama Tomahawk.