Nigdje nije navedeno koliko ima godina, ali odaje nekoga tko je u srednjim 40-ima. HDZ-ova gradska vlast u Slunju postavila je za v. d. ravnatelja gradske knjižnice vojnog umirovljenika, vodoinstalatera, slunjskog dogradonačelnika Ivana Požegu, prenose mediji. I dok gradonačelnik Jure Katić kaže da nerazumna opozicija prvo skandal tamo gdje ga nema, svoj izbor objašnjava da je Požega na tom mjestu samo dok se ne izabere novi ravnatelj nakon što je umro bivši novinar Nikola Živčić koji je vodio knjižnicu.

Požega je, dakle, tamo samo kako bi se brinuo da se plaćaju svi računi, da knjižnica tehnički funkcionira. A onda je Živi zid Slunja na svojim stranicama objavio da su prošla već dva natječaja na kojima nije izabran nitko, da su se prijavile tri osobe od kojih su dvije imale traženi fakultet, a da su i njih na natječaju odbili jer, po sili zakona, nisu imali pet godina staža na ravnateljskim dužnostima. I tu se dolazi do paradoksa.

Zakon koji u slučaju Slunja doista nema posebnog smisla, na snazi je u doba vlade HDZ-a koji ga ne mijenja, a zbog tog istog zakona trpi Slunj u kojem je na vlasti – taj isti HDZ. Usto, Požegu su izabrali apsolutnom većinom. "Pa, mogli su barem izabrati nekog primjerenijeg s obzirom na obrazovanje", kažu iz Živog zida Slunja. I tako se dolazi do optužbi da je netko uhljeb. U ožujku je dr. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta izračunala da politika u jednom punom parlamentarnom izbornom krugu zaposli 20.000 ljudi.

Preciznije, ima ih priliku toliko zaposliti tijekom četiri godine na ime popunjavanja mjesta onih koji odlaze u mirovinu. Preko politički imenovanih uprava u prvom redu. Pa ako imaju priliku, netko će reći da to ne znači da je i koriste. Međutim, početkom godine HDZ-ov Ivan Šuker u radijskoj emisiji "Poligraf" bio je po ovom pitanju izrazito iskren: "Svaka stranka ima svoj hranidbeni lanac. Onaj HDZ-ov sada je došao na red, nakon toga će možda opet doći SDP-ov, i tako redom."

U prosincu Index je objavio vijest o dokumentu koji se pojavio na internetu s popisom navodnih članova obitelji lokalnih HDZ-ovaca koji su pozapošljavani po gradskim firmama, otvorenom učilištu i drugim institucijama kojima je zajedničko da ovise o gradskom proračunu Velike Gorice. Prije tri mjeseca, pak, Jutarnji je objavio da je dolazak Tomislava Ćorića za novog ministra okoliša značio i ulazak novih ljudi u upravu NP Plitvička jezera.

Bivši donedavni načelnik općine Plitvička jezera Boris Luketić te bivši ravnatelj Nacionalnog parka Branislav Šutić, obojica iz HDZ-a. Zato i zvuči uvjerljivo teorija da su obojica imenovani na intervenciju župana ličko senjskog Darka Milinovića. Pritom nije smetalo što je Luketić 2015. kazneno prijavljen zbog oštećivanja sedrenih barijera na Plitvičkim jezerima. Ili to što je Šutić, kako piše dalje Jutarnji, prethodno već bio u NP Plitvička jezera, da bi dobio otkaz jer nije dolazio na posao.

Dalje, u siječnju smo imali vijest da je dva mjeseca prije toga predsjednik Mladeži HDZ-a Matija Perković postao direktor Hrvatskog radija Karlovac, da bi sad zaposlio dvije kolegice iz krila mladih HDZ-a, Vandu Antunović i Anamariju Radočaj, prvu kao novinarku, drugu za zamjenicu glavnog urednika. Ili Expressov popis iz ožujka o stranačkom zapošljavanju diljem zemlje.

Pa onda Večernjak iz ožujka i vijest da se bivši pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava, HDZ-ovac Mario Bebić zaposlio kao izvršni direktor Divizije mreža u Hrvatskoj pošti, iz koje je otišao 2012., uz otpremninu od 114.318 kuna. Popisu se, slikovito rečeno, ne vidi kraja. Na kraju je Index u rujnu pobrojao da je Andrej Plenković rekorder u gomilanju dužnosničkih funkcija, njih 151. To je dvostruko više nego u vladama Ive Sanadera ili Jadranke Kosor, odnosno 20 posto više nego u vladi Zorana Milanovića.

Razloge tako masovnog uhljebljivanja, kojim je vratio državne tajnike i zadržao pomoćnike ministara, treba tražiti u činjenici da podršku njegovoj vladi osigurava šarolika koalicija u kojoj su, osim HNS-a, još i Milorad Pupovac, Branimir Glavaš, Tomislav Saucha, Hrast, reformisti, HSLS... Pa ako se primijeniti Šukerov princip o hranidbenim lancima stranaka, u ovakvoj koaliciji riječ je o kolopletu mnoštva apetita koje valja namiriti u ovako maloj bari poput Hrvatske.