Dvije žene, obje lijepe i uspješne, na visokim funkcijama i s izvrsnim poznavanjem vanjskopolitičkih tema, sve donedavno na suprotnim političkim stranama u zemlji, pokazuju kako poslovica “žena je ženi najveći neprijatelj” u njihovu slučaju nikako ne mora vrijediti. 

Iako se privatno baš pretjerano ne vole, u bližoj prošlosti su imale i većih nesuglasica – to su ostavile iza sebe i potiho, izvan očiju javnosti, pružile si ruku pomirenja. A sve zbog jednog nadasve ambicioznog cilja - da Hrvatska dobije mjesto glavnog tajnika ili tajnice Ujedinjenih naroda. 

Predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović i ministrica vanjskih poslova, naime, u najvećoj su tišini pristale na suradnju oko tog iznimno važnog pitanja za državni ugled, ali i - osobno - za prvu potpredsjednicu Vlade Vesnu Pusić.

Vrlo dobro je Vesna Pusić odvagnula da će joj “rat” s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović više naštetiti u ostvarivanju dugoročnog plana. Zato je i jedna od rijetkih u Vladi Zorana Milanovića koja je “stisnula zube”, otišla na Pantovčak i sastala se oči u oči s predsjednicom. 

Je li prilikom tog susreta zaboravila da je u izbornoj noći Kolindi očitala lekciju o retorici podjele i vraćanju u devedesete? Vjerojatno nije, ali je zato vrlo brzo nakon što je Kolinda Grabar Kitarović preuzela funkciju predsjednice odlučila sjesti s njom. Termin sastanka između dvije najutjecajnije žene u zemlji više je nego znakovit. 

Naime, predsjednica je ministricu primila na razgovor tri dana prije nego što je otputovala u New York na UN-ovu konferenciju u povodu međunarodnog Dana žena. A upravo tamo se Kolinda sastala s čelnim čovjekom Svjetske organizacije Ban Ki –moonom na čije mjesto ozbiljno pretendira Vesna Pusić. No o čemu su dvije visokopozicionirane dame pričale na Pantovčaku? Iz Ureda predsjednice kažu da ni jednom riječju nije potegnuto pitanje kandidature prve potpredsjednice Vlade za glavnu tajnicu UN-a. Isto to kažu i oni bliski Vesni Pusić. 

No kako Express doznaje, to ipak nije posve točno. Naprosto, ni jednoj ni drugoj nije u interesu da njihovi politički pokrovitelji (bolje reći, Milanović i Karamarko, iako Kolinda Grabar Kitarović više nije članica HDZ-a) moraju svojem desnom, odnosno lijevom biračkom tijelu prije izbora sad opravdavati ovu čudnu vezu.

No činjenice su jasne - na Pantovčak je prvi otišao ministar gospodarstva iz kvote HNS-a Ivan Vrdoljak. S predsjednicom je razgovarao o industrijskoj strategiji Hrvatske, da bi potom na drugi sastanak došla i šefica HNS-a Vesna Pusić. Ona je, uz to što je ministrica vanjskih poslova, i prva potpredsjednica Vlade, odnosno drugi čovjek Kukuriku vlade, pa njezin susret s Kolindom Grabar Kitarović još više dobiva na težini. Jer nameće se pitanje zašto se Vesna Pusić odazvala pozivu suradnje, a premijer Milanović još ne popušta. 

Izvor iz vrha SDP-a objašnjava da je definitivno riječ o tome da se Vesna Pusić odlučila pobrinuti da njezini kandidati za veleposlanike dobiju suglasnost predsjednice, ali i činjenica da Pusić puca na mjesto glavne tajnice za što treba potporu predsjednice i njezino lobiranje. Neki dodaju još da je Pusić željela Milanoviću poručiti kako ima pravo samostalno odlučivati o suradnji s predsjednicom.

"Milanović joj nije zabranio susret jer on nije takav, ali u Vladi nisu baš sretni zbog toga. Vlada kroji vanjsku politiku i nikakva odluka o veleposlanicima ili nečem drugom neće se dogoditi bez suglasnosti premijera", kažu u SDP-u. Kolinda Grabar Kitarović svojim bi mogućim lobiranjem za Vesnu Pusić pokazala da joj je Hrvatska uistinu iznad svega.

U ovom slučaju iznad ideologije kojoj sama pripada i one kojoj pripada Vesna Pusić. Uostalom, nedavno se zbio napad na predsjednicu koji pokazuje da su Grabar Kitarović i Vesna Pusić ideološki bliže nego što bi mnogi oko njih željeli. Predsjednik katoličke udruge Vigilare Vice John Batarelo silno se uzbudio i zabrinuo shvativši da je Kolinda Grabar- Kitarović sudjelovala na skupu Zaklade Clinton koja je, kako on navodi, “izrazito lijevo liberalna”.

Batarela je zasmetalo što su Bill i Hillary Clinton, kako on kaže, zagovornici pobačaja i protivnici drugih tradicionalnih vrednota, pa dodaje da se “odlasku Vesne Pusić tamo ne bi čudio, ali bi Kolinda trebala biti čista suprotnost ekstremno lijevoj liberalnoj opciji Clintonovih”. Nije slučajno da su baš poslije te Batarelove izjave s Pantovčaka pokušali zaustaviti vijest da Kolinda daje potporu Vesni Pusić. 

"Hrvatska iznad svega, a ako je još u pitanju žena za koju treba reći neku lijepu riječ, ne treba se odbaciti mogućnost da predsjednica jednog dana podrži prvu potpredsjednicu Vlade prilikom utrke za UN", govorio je prošlog tjedna jedan suradnik predsjednice. No nedugo potom on je dodao:

"Za sada o tome nije bilo spomena. Pa ni UN nije zauzeo stav da će glavni tajnik biti iz kvote istočne Europe."

Očito, ljudi koji okružuju Kolindu Grabar Kitarović (koja se u New Yorku sa sadašnjim glavnim tajnikom Ban Ki-moonom sastala na marginama skupa) silno žele da se ona ogradi od bilo kakvog povezivanja s Vesno Pusić. No o čemu je pričala s Ban Ki-moonom? Ono što je javnost do sada znala jest da su pričali o stanju u Hrvatskoj i o odnosima s BiH i Srbijom. 

Ban Ki-moon tada je Kolindi rekao i kako mu je naša zemlja ostala u lijepom sjećanju, a ona ga je pozvala da ponovno posjeti Hrvatsku. Predsjednica Hrvatske popričala je i s prvim čovjekom Opće skupštine UN-a Samom Kahambom Kutesom.

"Nisu razgovarali o kandidaturi Vesne Pusić, to je sve što mogu reći", nastavlja najbliži suradnik Grabar Kitarović. 

Činjenica je, pak, da se riječ predsjednice itekako uvažava u međunarodnim krugovima. To smo imali prilike vidjeti tijekom njezina posjeta SAD-u. Dugo, dugo Hrvatska nije bila predstavljena u SAD-u na takvoj razini, dosadašnje predsjednike gotovo da nitko od visokih američkih dužnosnika, bivših i sadašnjih, nije toliko srdačno dočekao i primio kao novoizabranu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.

Jasno je da je kao bivša veleposlanica u SAD-u i pomoćnica glavnog tajnika NATO-a izgradila odlične veze s SAD-om, ali ono što se Kolindi Grabar Kitarović ne može osporiti jest njezino umijeće u uvjeravanju drugih da podrže njezine interese. Uostalom, to je zorno pokazala i svojim javnim nastupom na skupu što ga je o pravima žena organizirala Hillary Clinton. 

A kad je već o Clintonovima riječ, treba napomenuti da se i Vesna Pusić u više navrata sastajala te srdačno družila s bivšom kolegicom i da je i naša šefica diplomacije, baš poput predsjednice Grabar Kitarović, djelomično školovana u SAD-u. Osim američke veze, Vesnu Pusić i Kolindu spaja i - kako će reći njihovi biografi - štemerska mladost.

Kolinda se hvalila kako se tukla s dečkima, verala po stablima i igrala nogomet, a šefica diplomacije je, kažu, tijekom sata znala iz čiste znatiželje gurnuti šestar u utičnicu. U imeniku su Vesni Pusić stajale petice, a u rubrici “vladanje” nizali su se ukori i neopravdani sati... 

No od ovih trivija za karijere dviju žena važnija je možda uloga jednog čovjeka - Stjepana Mesića. Nije tajna da je bivši šef države, na neki način, bio politički pokrovitelj Vesne Pusić. Ona je, uostalom, sad na čelu stranke koja je Mesića, poput Feniksa, vinula iz pepela do Pantovčaka. 

A isti taj Mesić je, kažu, Kolindi Grabar Kitarović dao suglasnost za veleposlaničko mjesto u Washingtonu! Dobro upućeni diplomati iz tog vremena kažu i da je zapravo on bio taj koji je današnju predsjednicu predložio bivšem premijeru Ivi Sanaderu kao kandidatkinju za veleposlanicu. 

Sanader je u to vrijeme napravio jedan manevar, tadašnjeg veleposlanika Nevena Juricu prebacio je u New York, jer je tada to mjesto bilo važnije za Hrvatsku pa je mjesto veleposlanice u Washingtonu ostalo upražnjeno. 

Sanader se nije baš lako složio s Mesićem oko Kolinde, ali je na kraju popustio jer je Hrvatska brzo trebala imenovati veleposlanika. Bilo bi čudno da se u tu HNS-ovsku priču oko Kolinde i Vesne Pusić ne umiješa odbačeni narodnjački patrijarh Radimir Čačić.

On i dalje ne može sakriti gorčinu zbog izbacivanja iz HNSa, pa udara Vesnu Pusić tamo gdje je najslabija. U ego. Zato je nedavno izjavio da je Kolinda bila bolja šefica diplomacije od aktualne Vesne Pusić! No čak i ako mu je glavna namjera bila da unese razdor među njih dvije, Čačić nije u tome uspio. Vesna Pusić je silno ozbiljno krenula u kampanju za glavnog tajnika UN-a.

"Vijeće sigurnosti mora donijeti neformalnu odluku o dijelu svijeta iz kojeg će se birati sljedeći glavni tajnik ili glavna tajnica UN-a. Još nije definitivno odlučeno da će to biti istočna Europa. Ovo jest prvi put u povijesti da se spominje mogućnost da Hrvatska ima kandidata za prvo mjesto u UN-u. To bi bilo fantastično jer je i sama kandidatura golemo priznanje Hrvatskoj i uopće našoj vidljivosti u međunarodnim odnosima", izjavila je nedavno u jednom intervjuu Vesna Pusić dajući do znanja koliko bi za Hrvatsku bilo važno, da ne kažemo prestižno, dobiti čelno mjesto te svjetske institucije. Vesna Pusić, kažu upućeni, ima realne šanse.

"Odluka bi se donijela tek 2016. u jesen. Prijedlog je uvelike vezan uz Vijeće sigurnosti koje ima pet stalnih članica, pa je prvi korak da nitko ne stavi veto na nečiju kandidaturu. Nakon toga Vijeće sigurnosti predlaže kandidata Općoj skupštini i onda slijedi glasanje. Nova glavna tajnica ili glavni tajnik stupit će na dužnost 1. siječnja 2017. godine", rekla je Pusić. 

Vesna Pusić nije žena koja će ostati neprimijećena. A karizma će, prema riječima dr. Ivana Šimonovića, najviše pozicioniranog Hrvata u međunarodnoj diplomaciji, kojega je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon 2010. godine imenovao svojim pomoćnikom za ljudska prava, u izboru kandidata biti presudna.

"Mora, naravno, imati neku karizmu i iskustvo koje čini države uvjerenim da se mogu osloniti na takvog kandidata", rekao je Šimonović koji o izgledima sadašnje ministrice za dobivanje tako visoke funkcije u svijetu nije htio špekulirati.

"Sadašnji kandidat ne smije biti ni proruski, ali ni antiruski nastrojen", kaže jedan europski diplomat. 

No jasno je da će ako dođe do kandidature nekog iz istočne Europe, Unija dati potporu njemu ili njoj. Ovdje je bitno naglasiti ženski rod jer je stav većine zemalja u svijetu da je došlo vrijeme da na tako značajnu funkciju zasjedne – žena. I baš zato Vesna Pusić, iako joj rat u Ukrajini ne ide u prilog, ima veće izglede od protukandidata. 

S prostora bivše Jugoslavije kandidaturu je najavilo deset državnika i političara. Među njima su već ranije spomenuti slovenski predsjednik Türk, tu je i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, ali i bivši ministar vanjskih poslova te države Vuk Jeremić, koji je već bio predsjednik Opće skupštine UN-a, ali se nije proslavio.

No Vesni Pusić najveća prijetnja nisu njeni muški protukandidati nego Bugarka Irina Bokova, sadašnja glavna tajnica UNESCO-a. Bokova je prije UNESCO-a bila ministrica vanjskih poslova Bugarske i veleposlanica u Parizu. 

Ujedno ona je prva iz istočne Europe i prva žena koja je zasjela na čelo UNESCO-a. Prije šest godina odnijela je tijesnu pobjedu u petom i posljednjem krugu glasovanja za tu dužnost, dobila je 31 od ukupno 58 glasova članova izvršnog odbora tog tijela za obrazovanje, znanost i kulturu. 

Bokova je tada pobijedila kontroverznog egipatskog ministra kulture Faruka Hosnija, koji je osvojio preostalih 27 glasova. UN ju je i službeno potvrdio za ravnateljicu UNESCO-a.

Ona je tako osvojila i drugi mandat na čelu te organizacije kojoj je smanjila troškove, istovremeno zadržavajući postojeći opseg djelovanja širom svijeta. Bokova navodno ima potporu frankofskog bloka zemalja, ali nema SAD-a budući da je UNESCO tijekom njezina mandata priznao Palestinu unatoč protivljenju SAD-a. 

No činjenica je da je studirala u SSSR-u, ali i u SAD-u, pa bi mogla, kako procjenjuju europski diplomati, na kraju možda i biti svojevrsni konsenzus između te dvije zemlje. Za sada informacije o tome koga će SAD podržati idu u prilog litvanskoj predsjednici Daliji Grybauskaite. Ona je, pak, zbog oštre antiruske retorike dobila nadimak “željezna lady Baltika”. 

Stoga se nameće pitanje može li predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s izvrsnim vezama u SAD-u “pogurati” kandidaturu Vesne Pusić. Diplomati u Hrvatskoj kažu da može. Osim toga i sama Vesna Pusić uživa ugled stranih veleposlanika u zemlji, ali i Europskoj uniji. 

Ipak, ono što joj nikako nije olakotna oklonost jest da Hrvatska ne može računati na potporu bivših nesvrstanih zemalja jer se vlada Ive Sanadera nije držala obećanja danih tijekom lobiranja Budimira Lončara da Hrvatska 2008. uđe u Vijeće sigurnosti UN-a. Hrvatska je na kraju postala nestalnom članicom, ali je među nesvrstanima ostavila dojam prevrtljive zemlje. 

Doduše, veze Budimira Lončara i dalje su takve da bi njegov angažman, uz Mesićev poguranac, mogao biti od pomoći. U Europi, zanimljivo, Vesna Pusić ima najjaču podršku na sjeveru.

Naši politički analitičari procjenjuju da bi u ovom slučaju Pusić puno više koristila potpora Rusije nego SAD-a. Rusija će biti ta koja će, zbog trenutačnih okolnosti, najvjerojatnije staviti veto na svakog kandidata koji joj nije “simpatičan”. 

Tu bi za Vesnu Pusić više od Kolinde mogao učiniti njezin stranački ministar Vrdoljak, koji je nedavno u Moskvi bio rado viđen gost. Što se tiče, pak, potpore institucije predsjednika, Vesna Pusić je navodno nju formalno i bila dobila, ali od bivšeg predsjednika Ive Josipovića. Hoće li i novoizabrana predsjednica ostati pri Josipovićevoj ocjeni? 

Najvjerojatnije hoće jer Hrvatska nema boljega kandidata od Vesne Pusić, a niti je itko drugi još iskazao tu ambiciju. Zato će Kolindi Grabar Kitarović, da bi pokazala vjerodostojnost izgovorenih riječi prilikom inaguracije (a riječ je o glavnoj tezi koja se provlačila govorom- zajedništvu) - podrška kandidaturi Vesne Pusić mogla biti čak i prvi test.

"Pozivam sve nas u Hrvatskoj da ostavimo povijesti naše podjele i zablude. Samo zajedništvom cijelog naroda možemo izgraditi bolju Hrvatsku. Natječimo se idejama, rješenjima i inovacijama, a ne povijesnim ulogama naših roditelja ili djedova. Ideološkim podjelama nećemo ostvariti bolji život niti ćemo biti bolji ljudi. Samo ćemo produbiti stare podjele i stvoriti sukobe koji nikada nikome nisu donijeli dobro. Kao što je predsjednik Tuđman pomirbom podijeljenog hrvatskoga nacionalnog bića stvorio preduvjete za uspostavu hrvatske države, tako i mi danas novim hrvatskim zajedništvom moramo otvoriti novu stranicu naše bolje budućnosti. Tražimo bolji život u budućnosti, a ne u prošlosti", poručila je Kolinda Grabar Kitarović na inauguraciji, a sad je pravo vrijeme da i djelima potvrdi svoje riječi, ali i domoljublje. 

Jer kako je sama kazala, domoljublje nije puko vješanje zastava na državne praznike nego puno više “djelo na korist Domovini”. A podrška i na kraju lobiranje da Hrvatica zasjedne na jednu od najvažnijih diplomatskih funkcija u svijetu upravo ocrtava Kolindine misli o domoljublju, ali i jasno izrečeni stav da ona ne želi dijeliti ljude i narod...