Premijerka Poljske Beata Szydlo ušla je u otvoreni politički rat na život i smrt u izrazito konzervativnom jurišu na državne institucije. Točka na kojoj se sukobila s Bruxellesom, cjelokupnom građanskom opozicijom, a odnedavno i s predsjednikom Andrzejem Dudom, jest njena namjera da vlada ustavnim promjenama ubuduće ima pravo postavljati i mijenjati suce vrhovnog suda.

Szydlo je i inače na udaru većeg dijela EU zbog konzervativne agende, kako je optužuju, u službi Donalda Trumpa, a takvih kritika nije pošteđena ni Kolinda Grabar Kitarović. Szydloina stranka Prava i pravde u poljskom parlamentu ima apsolutnu većinu od listopada 2015., u gornjem domu od ožujka 2016. čak umalo dvotrećinsku većinu i od tog trenutka Poljska je krenula oštro tako rigidno konzervativnim smjerom da je desničarski populizam sve češće čak i blaža varijanta kako se opisuje njen politički program.

Masovnim prosvjedima Poljaci su nedavno jedva spriječili potpunu zabranu pobačaja, ali zato sad imaju puno veći problem; premijerka je naumila ustavnim promjenama ovladati vrhovnim sudom, što i cijela građanska scena u Poljskoj i Bruxelles smatraju udarom na trodiobu vlasti. Vlada bi, po njenoj zamisli, imala pravo smjenjivati i imenovati suce, pa više ne bi moglo biti govora o neovisnom sudstvu.

'Crni ponedjeljak' Poljakinje u generalni štrajk zbog zabrane pobačaja

I EU i EK već su zaprijetili da je to točka na kojoj Poljska odabire želi li se dovesti u situaciju da joj Unija suspendira članstvo zbog kršenja temeljnih demokratskih obaveza iz ugovora o ulasku u EU. U Poljskoj mnogi čak strahuju da bi premijerkino ovladavanje vrhovnim sudom značilo da bi ona bila u poziciji, da bi to čak i činila, da preko tog suda proglašava pojedine izbore nevažećima ukoliko joj rezultati ne bi odgovarali.

Szydo se u Poljskoj nitko nije uspijevao adekvatno suprotstaviti sve dok prije nekoliko dana na masovnim protuvladinim prosvjedima nije istupio legendarni poljski sindikalist "Solidarnosti" i borac za demokraciju s početka 80-ih Lech Walesa. Walesa, ikona Gdanjska iz 1980. i dobitnik Nobela za mir 1983. rekao je da je njegova generacija usmjerila Poljsku prema demokratskim promjenama, da im je 1989. uspjelo slomiti komunizam, da je Poljska bila primjer demokratske tranzicije.

"Morate iskoristiti sva dostupna sredstva kako biste obranili ono što smo mi izborili za vas", kazao je tada, praktično zaprijetivši direktnim sukobom konzervativnim vlastima s autoritarnim planovima. Stranka prava i pravde, inače, tvrdi da u sve te promjene ulazi isključivo "kako bi se riješili komunističkih kadrova". No, Walesa je takvo njihovo objašnjenje apsolutno uništio jer je zapravo on ikona demokratskog antikomunističkog pokreta.

Jedan od osnivača Stranke pravde i razvoja je Jaroslaw Kaczynski, koji je prije 10 godina vladao Poljskom kao premijer, dok je njegov brat blizanac Lech bio predsjednik. Nakon što mu je brat poginuo u avionskoj nesreći, Jaroslaw je ubrzo sišao s vlasti, ali izrazito desnu stranku vodi iz pozadine. Walesin istup, plus raniji pritisak EU-a, bilo je previše za predsjednika Dudu koji je do tada slovio za čovjeka koji se ne želi konfrontirati s desničarima, čak su mu se Poljaci rugali da je on "penkala Kaczynskog".

No, suočen s Walesinim i Bruxellesovim ultimatumom, Duda je odabrao stranu i rekao da "pravosudne reforme ovakve vrste ne vidi da bi donijele pravdu i sigurnost". U Varšavi je nastao šok, no nakon dan, dva, premijerka je rekla da će njena stranka nastaviti u tom smjeru, da "neće slušati diktat stranih zemalja ili onih koji štite komuniste". Samo, premijerka i Kaczynski sada su u gadnoj situaciji. Prvo zato što je Duda ovime praktično stavio veto.

Udar na vlast Desnica u Poljskoj: "Izbit će građanski rat ako se ovako nastavi"

Predsjedniku su podršku dali liberalni mediji, opozicija, čak i poljski nadbiskupi, a iz Bruxellesa im prijeti čak i vrlo konzervativni njemački CSU. Berlin, točnije Angela Merkel, još od ranije jako ne voli to što rade nove poljske vlasti. Riječ je o soliranju unutar EU-a, od prije nekog vremena sve izrazitije u smjeru interesa administracije Donalda Trumpa. U to spada i "inicijativa tri mora" – Baltik, Crno i Jadransko more, u čemu je izrazito aktivna i Kolinda Grabar Kitarović.

Economist je nedavno napisao da je Trump posljednjim nedavnim dolaskom na sastanak u Varšavi, snažno podupro Inicijativu i zajamčio opskrbu američkim ukapljenim prirodnim plinom (LNG) koji bi plinovodom prolazio od Baltičkog do Jadranskog mora. Iz toga se iščitava, smatra Economist, a posebno Berlin, određena geopolitička namjera koja se kosi s njemačkim interesima o plinovodu preko Baltika, ali i, još ozbiljnije, političko razbijanje Europe. Trump, inače, nikada nije skrivao da mu EU ni najmanje nije po volji i da s njom ne računa u bilo kakvoj suradnji.