Dok administracija Donalda Trumpa pojačava napore da preuzme Grenland od Danske - milom ili silom - neki od najmoćnijih tehnoloških investitora iz Silicijske doline promoviraju zaleđeni otok kao lokaciju za takozvani "grad slobode". Radilo bi se o libertarijanskoj utopiji s minimalnom korporativnom regulacijom, otkrila su za Reuters tri izvora upoznata s planovima. Iako su razgovori u ranoj fazi, ideja je naizgled bizarna, no iza nje stoje ozbiljni interesi i novac koji sežu do samog vrha američke politike i biznisa.

Trumpova opsesija Grenlandom, koju javno opravdava pitanjima nacionalne sigurnosti i strateškom važnošću u borbi protiv ruskog i kineskog utjecaja na Arktiku, ima i drugu, manje javnu dimenziju. Ona se tiče golemog financijskog potencijala koji otok nudi, od rijetkih metala ključnih za tehnološku industriju do mogućnosti stvaranja dereguliranih zona za eksperimente s novim tehnologijama i društvenim uređenjima. U pozadini priče o geopolitici odvija se bitka za resurse i ostvarenje ideoloških snova tehnološke elite.

Ledena Silicijska dolina

Vizija koja se gura u krugovima bliskim Trumpu uključuje pretvaranje dijela Grenlanda u tehnološko središte za umjetnu inteligenciju, autonomna vozila, svemirska lansiranja, mikro nuklearne reaktore i brzu željeznicu. Takav "startup grad", oslobođen strogih ekoloških, radničkih i financijskih propisa, trebao bi postati magnet za inovacije i kapital.

Ovu ideju, prema izvorima, ozbiljno je shvatio Ken Howery, Trumpov odabranik za novog veleposlanika u Danskoj, od kojeg se očekuje da će voditi pregovore o akviziciji Grenlanda. Howery nije nepoznato ime u Silicijskoj dolini; suosnivač je tvrtke rizičnog kapitala s milijarderom Peterom Thielom, jednim od glavnih zagovornika takvih dereguliranih gradova i ranim Trumpovim podupirateljem. Howery je također dugogodišnji prijatelj Elona Muska, jednog od glavnih Trumpovih savjetnika.

Ovaj pokret odražava dugogodišnju fascinaciju Silicijske doline osnivanjem novih, autonomnih zajednica. Thiel je još 2009. godine pisao kako demokraciju više ne smatra kompatibilnom sa slobodom te se zalagao za bijeg od politike kolonizacijom svemira ili osnivanjem zajednica na otvorenim morima, izvan dosega državnih jurisdikcija. Njegov kolega, kapitalist Marc Andreessen, također je navodno među onima koji podržavaju ideju o ispostavi na Grenlandu.

Novi "Manifest Destiny" i utopijske fantazije

Za neke od zagovornika, preuzimanje Grenlanda predstavlja svojevrsni "novi Manifest Destiny", referirajući se na filozofiju iz 19. stoljeća prema kojoj su Sjedinjene Države imale bogomdanu misiju osvajanja teritorija. Tehnološki investitor Joe Lonsdale otvoreno je pozdravio ideju "širenja naše zemlje na Grenland".

U središtu mračnih i utopističkih fantazija nalazi se Dryden Brown, čelnik organizacije Praxis, koja je postala jedan od centara pokreta "mrežnih država". Ideja je relativno jednostavna: stvoriti novu naciju, istovremeno online i na kopnu, koja bi služila kao utočište za one koji žele izbjeći regulatorni nadzor ili financijske provjere. Brownov Praxis, koji je prikupio više od 525 milijuna dolara investicija, vidi Grenland kao jednu od posljednjih granica na Zemlji i savršen poligon za svoje eksperimente. Brown je prošle godine posjetio Grenland i na društvenim mrežama zagovarao gradnju grada koji bi služio kao testni poligon za kolonizaciju Marsa.

"Moramo izgraditi prototip Terminusa na Zemlji prije nego što krenemo na Mars. Vjerujem da je Grenland pravo mjesto", objavio je Brown na X-u, koristeći Muskov izraz za naselje na crvenom planetu.

Krug umreženih interesa

Ispod ideološke fasade krije se jasan financijski interes. Grenland, otok otprilike tri puta veći od Teksasa sa samo 57.000 stanovnika, prava je riznica kritičnih minerala i sirovina - od cinka, bakra i zlata do uranija i platine. Mnogi od Trumpovih najvećih donatora i investitora pozicionirali su se kako bi profitirali od bilo kakvog američkog preuzimanja otoka.

Kompanija KoBold Metals, koja predvodi "modernu zlatnu groznicu" na Grenlandu, privukla je investicije od ljudi poput Jeffa Bezosa, Billa Gatesa i Sama Altmana. Druga tvrtka, Critical Metals Corp, povezana je s investitorima bliskim Trumpovoj administraciji. Mnogi od tih istih ljudi uložili su stotine milijuna dolara u Trumpovu kampanju 2024. godine, a sada očekuju povrat investicije kroz ekspanzionističku politiku.

Kritičari, poput Roberta Weissmana iz organizacije Public Citizen, to nazivaju "krugom pohlepe" u kojem podrška kampanji rezultira politikama koje pogoduju privatnom profitu.