Profesorica engleskog jezika Halina Artemova živjela je gotovo 40 godina u Mariupolju, na adresi Metalurški prospekt 87.

- To je moj voljeni grad. Kad vidim fotografije, navru mi suze. Poznajem svaku pukotinu u asfaltu, svako stablo - rekla je za DW. U ruskom napadu u ožujku 2022. jedna raketa je pogodila njezinu stambenu zgradu u ovom gradu na Azovskom moru.

U susjednoj zgradi, na adresi Metalurški prospekt 85, fotograf Jevhen Sosnovskij živio je sa suprugom dvadeset godina.

- Sve sam sam napravio, od uređenja interijera do namještaja. Mnogo smo uložili i željeli smo ondje mirno provesti starost.

Nakon raketnog udara i njegova je zgrada planula. Stanovnike su protjerale ruske postrojbe, a nisu smjeli ponijeti ni hranu ni odjeću.

Na mjestu kuće Jevhena Sosnovskog danas se nalazi parkiralište, a ondje gdje je živjela Halina Artemova podignuta je nova zgrada. Ruski građevinski investitor "Su-2007", koji djeluje na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, srušio je više objekata na Metalurškom prospektu uništenih u ratu i na njihovu mjestu izgradio višekatnice. One su dio stambenog kompleksa "Lenjingradski kvart".

DW nema pristup područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom i ne može izravno izvještavati iz Mariupolja. Ipak, razgovori s bivšim stanovnicima grada, satelitske snimke i istraživanja na internetu omogućuju djelomičnu rekonstrukciju današnjeg života u Mariupolju.

Novopridošli na Metalurškom prospektu

Primjerice, ljudi koji su se već uselili u nove stanove na Metalurškom prospektu međusobno komuniciraju na internetskim susjedskim forumima. Kako proizlazi iz tih foruma, većina je stanove kupila za vlastite potrebe ili za iznajmljivanje. Zanimaju ih mogućnosti dostave namještaja iz Rusije te izbor vrtića i škole za njihovu djecu.

U razgovorima se također podsjeća da je pri predaji dokumentacije najvažnije da dokumenti budu ruski. Mnogi još nisu završili uređenje svojih stanova, a neke obitelji s malom djecom žale se na buku: "Vrijeme je za odmor! Prestanite već jednom s tim prokletim radovima! Ili ste možda proukrajinski nastrojeni i protiv ruskih zakona?"

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Vjačeslava Širjajeva, stanove u novogradnjama Mariupolja uglavnom kupuju doseljenici, odnosno pripadnici ruskih sigurnosnih struktura, državni službenici i logističko osoblje povezano s vojskom.

- Tu je i mali broj ljudi koji jednostavno žele živjeti uz more, ali si ne mogu priuštiti Krim ili Soči - kaže on.

STRAVIČNE ISPOVIJESTI Rusija žene s robije šalje u rat: 'Ono što su mi ondje radili, nije za ljude...'

Na područjima pod ruskom okupacijom nude se povoljni stambeni krediti s godišnjom kamatnom stopom od dva posto tijekom cijelog trajanja kredita, pod uvjetom da korisnik posjeduje rusko državljanstvo. Maksimalni iznos kredita iznosi šest milijuna rubalja (oko 63.000 eura), a vlastito učešće mora biti najmanje deset posto.

Cijene stanova znatno porasle

U Mariupolju se gradi na desetke stambenih zgrada, a mnoge su već useljene. Prema podacima ruskih banaka, grad zauzima prvo mjesto među okupiranim područjima po broju odobrenih hipotekarnih kredita.

Cijene nekretnina tijekom jedne godine porasle su za trećinu, prije svega zbog položaja uz more. Takvu lokaciju, tvrdi Širjajev, nije moguće pronaći u Rusiji. Međutim, prema njegovim riječima, kvaliteta stanova vrlo je loša.

- Investitori štede na svemu, ali unatoč tome traže lihvarske cijene.

Stambeni kompleks "Lenjingradski kvart" (naslovna fotografija) nalazi se nedaleko od središta grada i svega deset minuta vožnje od mora. Jednosobni i dvosobni stanovi stoje između 7,5 milijuna rubalja (oko 79.000 eura) i gotovo deset milijuna rubalja (oko 105.000 eura), dok su trosobni stanovi dostupni od deset milijuna rubalja naviše.

FOTOGALERIJA Svečano otvaranje kazališta koje su bombardirali Rusi. Sjećate se? Pisalo je 'Djeca'

Cijena po četvornom metru, ovisno o veličini stana, zgradi i fazi gradnje, kreće se između 120.000 rubalja (oko 1.260 eura) i 217.000 rubalja (oko 2.280 eura). Novim doseljenicima odobravaju se popusti do 12 posto. "Lenjingradski kvart" obuhvaća 15 zgrada s 12 do 15 katova.

Stanovnici kompleksa u internetskim raspravama navode da svoje hipoteke osiguravaju "od ratnih rizika". Ako bi njihova zgrada bila uništena, više ne bi morali otplaćivati kredit banci, ali bi izgubili pravo na stan.

- Ako vlasnik preživi uništenje svog stana, ima pravo na socijalnu pomoć - napisao je jedan stanovnik.

Na forumima se, međutim, nitko ne osvrće na činjenicu da su na mjestu današnjeg "Lenjingradskog kvarta" još prije nekoliko godina živjeli drugi ljudi.

Mrtvi i ranjeni u Mariupolju

Prema podacima Ujedinjenih naroda, tijekom borbi 2022. godine oštećeno je ili uništeno 90 posto zgrada u gradu. Mediji procjenjuju da broj poginulih doseže desetke tisuća.

Bivši stanovnici Metalurškog prospekta, s kojima je razgovarao DW, svjedoče o mrtvim i ranjenim susjedima.

- Ujutro 21. ožujka izašao sam iz podruma i ugledao pougljenjeno tijelo pred ulazom. Nije se moglo prepoznati o kome je riječ. Stariji nepokretni muškarac sa sedmog kata poginuo je u požaru. Još jedan muškarac skočio je sa šestog kata tijekom požara i poginuo. Na petom katu živio je liječnik. Kada je raketa pogodila zgradu, bio je na dužnosti, ali njegova je supruga izgorjela - prisjeća se Jevhen Sosnovskij.

Halina Artemova kaže: "Muškarac i njegov sin iz susjedne zgrade poginuli su kada su izašli po vodu. U kući broj 89 žena je nakon raketnog udara ostala zatrpana pod betonskom pločom i umrla. U kuću broj 91 raketa je pogodila prvi kat i pritom ubila cijelu jednu obitelj".

Halina je i sama ranjena gelerom. Uspjela je napustiti Mariupolj sa svojom majkom i sinom. Jevhen Sosnovskij pogođen je projektilom. I on je sa suprugom i punicom pobjegao iz grada.

Mnogi stanovnici granatiranih zgrada, čiji stanovi ipak nisu bili uništeni, ostali su u Mariupolju. DW je doznao da ih okupacijske vlasti pozivaju da napuste svoje stanove. Zauzvrat im obećavaju nove.

"Oduzeli su nam dobar život"

Oni koji su pobjegli uglavnom imaju razumijevanja za svoje nekadašnje susjede koji su ostali u gradu. Ne smatraju da su svi imali mogućnost napustiti Mariupolj i započeti novi život negdje drugdje. Međutim, rusku okupaciju doživljavaju s dubokim prijezirom.

- Lokalno stanovništvo istiskuje se iz Mariupolja - kaže Halina Artemova. Danas Halina Artemova sa sinom živi u Kijevu. Tamo sada živi i Jevhen Sosnovskij.

- Grade na ljudskim kostima i grade brzo kako bi izbrisali tragove svojih zločina - kaže Sosnovskij o postupcima Rusa u Mariupolju.

Ni Halina Artemova ni Jevhen Sosnovskij ne razmišljaju o povratku u rodni grad niti o preregistraciji svoje imovine prema pravilima ruskih okupacijskih vlasti. Pritom nije jasno bi li im uopće bio dopušten povratak. Ukrajina, međutim, ne isplaćuje naknadu za izgubljene nekretnine jer vlasti bez pristupa okupiranom području ne mogu procijeniti stvarno stanje.

- Grade svoje šarene kuće ondje gdje je bilo groblje. Najradije bih ih bombardirao, ali samo ako u zgradama nema ljudi. To je očajno - kaže jedan od bivših stanovnika Metalurškog prospekta.

I on je ondje živio desetljećima i još se sjeća kako je njegovo dijete napravilo prve korake u stanu koji danas više ne postoji. Danas svoj grad opisuje ovako: "U središtu je još nekako podnošljivo, ali čim malo skrenete lijevo ili desno, osjeti se miris smrti".